banner-image

Zadruga u svakom selu

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za regionalni razvoj i koordinaciju rada javnih preduzeća Milan Krkobabić izjavio je danas da je za nepune dve i po godine u Srbiji formirano 550 zadruga.

Krkobabić je, uoči okruglog stola „Zadrugarstvo juče, danas, sutra“, u Palati Srbija, istakao da je projekat „500 zadruga u 500 sela“ postigao svoj cilj, ali da će se ova akcija nastaviti kako bi svako veće selo u Srbiji imalo zadrugu, jer se bez takvog udruživanja ne može govoriti o opstanku sela.

On je ocenio da osnivanje tolikog broja zadruga predstavlja preporod zadrugarstva u Srbiji čime je otklonjeno nepoverenje poljoprivrednika u ovakav oblik organizacije.

Krkobabić, koji je i kopredsenik Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, naveo je da se u 550 velikih sela Srbije oko novih zadruga okupilo u proseku pet do deset domaćinstava, sa još 20 do 100 domaćinstava kooperanata.

Ministar je rekao da je zadrugarstvo imperativ 21. veka jer rešava organizaciona pitanja i povezivanja poljoprivrednika, probleme malih poseda, ali i omogućuje transfer znanja i tehnologija, sa ciljem da proizvodi poljoprivrednika dođu na što više tržišta.

On je istakao i doprinos Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) i Odbora za selo, čija je ideja obnova zadrugarstva u Srbiji.

Vlada Srbije je tu ideju podržala i svojim programima pomoći za 2017., 2018. i 2019. godinu ukupno će izdvojiti 1,7 milijardi dinara podsticajnih sredstava za zadruge, precizirao je ministar i dodao da su u dosadašnjoj realizaciji tog projekta pomoć dobile 94 zadruge.

Prema njegovim rečima, u razvoju zadrugarstva dalje treba razmatrati osvajanje tržišta i tako omogućiti da proizvodi poljoprivrednika u što većem obimu stignu u velike trgovinske lance i da se izvoze.

Krkobabić je ukazao na to da se radi i na uvođenju viših organizacionih oblika zadrugarstva kao što su složene zadruge, odnosno na specijalizaciji zadruga i njihovom povezivanju, uz više faze prerade i jasna obavezujuća pravila rada.

Kako je objasnio, sve se radi s ciljem da se mladima stvore uslovi za to da ostanu na selu, jer je sada tek svaki 14. nosilac poljoprivrednog gazdinstva u Srbiji mlađi od 40 godina.

Predsednik Odbora za selo SANU Dragan Škorić naveo je da je cilj da se obrazovanje, odnosno znanje u selima podigne na viši nivo.

On je ocenio da je dobar korak učinjen kroz projekat „500 zadruga u 500 sela“, jer je probuđena svest kod poljoprivrednika o tome da su jači jedino udruženi, odnosno da sa novim znanjem i permanentnim obrazovanjem mogu biti konkurentni na globalnom tržištu.

Bitno je da se uradi i reonizacija proizvodnje, jer ne može sve da se gaji na svakom mestu, ali i da se hiljade zapuštenih livada i pašnjaka osposobi za organsku proizvodnju, naglasio je Škorić.