Vreme u severnom Banatu pogoduje pšenici
Vremenske prilike odgovaraju pšenici zasejanoj na teritoriji severnog Banata, koja se ove jeseni prostire na oko 18.000 hektara. U zavisnosti od lokaliteta i rokova setve, hlebno zrno je u fazi od nicanja do bokorenja.
Poljoprivrednici na severu Banata i ove sezone, iako opečeni iz prethodnih godina, ponovo su se u velikoj meri opredelili za setvu hlebnog zrna. Kažu da dobit nije u prvom planu koliko je poštovanje plodoreda, ali da ne žele da prekinu tradiciju proizvodnje žita, kao ni uljane repice, što predstavlja prvi novac u narednoj godini.
“Ove godine sam zasejao pšenicu i uljanu repicu. Zbog plodoreda, ali i zbog vlage u zemlji jer smo proteklih godina imali problem sa nedostatkom padavina, tako da su suncokret i kukuruz loše prošli, pa sam se orijentisao na ozime kulture koje dođu u prvom delu godine. Mislim da je cena pšenice na berzi 22 dinara sa PDV-om što je trenutno neisplativo. Sami troškovi proizovodnje i zakupa ne pokrivaju te troškove“, priča Radomir Krnić, predsednik Udruženja poljoprivrednika Severni Banat.
Pšenica je, u zavisnosti od lokaliteta, kao i rokova setve, u različitim fazama razvoja, od nicanja do bokorenja. Trenutne vremenske prilike odgovaraju proizvodnji hlebnog zrna, imajući u vidu da su posle dužeg vremena ponovo prisutni blagi mraz i više vlage.
“Ono što je dobro jeste da su ove temperature niske, ali nema ozbiljnijih mrazeva, biljke polako niču i sklopovi se popunjavaju, a takođe je dobro da zbog vlažnog, maglovitog i hladnog vremena brojnost glodara je minimalna, tako da ne primećujemo štetu od njih na terenu. Od ranijih rokova setve primećena je pojava određenih bolesti, međutim, u ovoj fazi mirovanja ni te bolesti ne mogu da imaju preterano veliki efekat“, ističe Robert Nemeš sa NS instituta.
Na području Kikinde i okoline jesenas je zasejano preko 18.000 hektara pod pšenicom, što je u okvirima proseka za ovaj region. U narednom periodu poljoprivrednici se nadaju snežnim padavinama i nižim temperaturama.
Izvor: RTV