Afrička kuga svinja: Šta je GPS praćenje divljih svinja pokazalo o riziku za farme
Divlje svinje uglavnom se kreću na malom prostoru, ali su pojedine za dve nedelje prelazile i do 60 kilometara. Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) navodi da podaci o njihovom kretanju mogu pomoći da se preciznije odrede područja u kojima treba pojačati nadzor nad afričkom kugom svinja.
Za izveštaj objavljen 16. novembra analizirani su GPS podaci za oko 700 divljih svinja iz područja bez afričke kuge svinja u 13 evropskih zemalja. Tokom dvonedeljnih perioda životinje su se u proseku kretale na površini od 2,4 kvadratna kilometra. Taj nalaz je u skladu s ranijim zapažanjima da se bolest obično postepeno širi na susedna područja, dok su kretanja na većim udaljenostima bila retka.
Divlje svinje prilazile na manje od 50 metara od farmi
Kod praćenih divljih svinja na čijem su se području kretanja nalazile farme svinja, prilazak na manje od 50 metara zabeležen je najmanje jednom u 22 odsto posmatranih dvonedeljnih perioda. EFSA ističe da taj nalaz ukazuje na značaj biosigurnosnih mera na farmama u područjima gde je bolest prisutna među divljim svinjama.
U odvojenoj analizi podataka iz nadzora, veća gustina populacije divljih svinja bila je povezana sa češćim širenjem bolesti na prethodno nezahvaćena područja. EFSA zato preporučuje da se nadzor posebno usmeri na područja s brojnom populacijom divljih svinja na obodu zone u kojoj se zaraza širi.
Obučeni psi olakšavaju pronalaženje uginulih životinja
Pronalaženje uginulih divljih svinja važan je deo nadzora i kontrole bolesti. Prema izveštaju, obučeni psi povećavaju uspešnost pretrage, a u pojedinim državama članicama koriste se i dronovi, čija korisnost zavisi od terena. Vreme proteklo od uginuća najčešće se procenjuje na osnovu stepena raspadanja leša.
S. K.

