banner-image

Najvažnije je poštovati rokove setve

Šta utiče na kvalitet i prinos pšenice treba objasniti poljoprivrednicima, koji misle da već sve znaju o zasnivanju ove biljne vrste. Svedoci smo još uvek neobranog kukuruza, iako se to moglo obaviti na vreme i zemljište pripremiti za setvu pšenice. Propusti i greške se u najvećoj meri prave pri setvi, gde su i posledice tih grešaka najizraženije, jer se po nepisanom pravilu propušta optimalni rok setve, ne poštuje se setvena norma ili se ne ispoštuje dubina setve. Svako zakašnjenje od optimalnog roka setve svakako umanjuje prinos, bar za četvrtinu, a sada ćemo ukazati poljoprivrednim proizvođačima kako greše i šta treba ispraviti.

Vreme setve

Setvom u redovnom roku, utiče se na pravilan razvoj biljaka koji određuje kondiciono stanje biljaka i pripremu za zimski period, biljke dostižu određenu fazu razvoja kaja je preduslov najboljeg i najsigurnijeg prezimljavanja. Biljke moraju da, u zimski period uđu dovoljno kaljene i u stadijumu jarovizacije, odnosno u prvoj i drugoj etapi organogeneze. Fenofaza tako razvijenih biljaka je početak bokorenja. Najpovoljniji rok za setvu pšenice treba da je od 15. oktobra do 25. oktobra, što ne znači da se ne može produžiti do 30. oktobra, pa i do 5. novembra, što je krajnji rok za setvu. Svi rokovi preko ovoga, ne omogućuju pripremu mladih biljaka za zimske uslove, jer su tada osetljive na niske temperature, pa u proleće im treba više vremena da nadoknade štete od mrazeva, što svakako usporava razvoj što u startu smanjuje prinos.

Količina semena

Pri utvrđivanju količine semena za setvu potrebno je uzeti u obzir pre svega plodnost zemljišta, predusev, meteorološke uslove, vreme, način setve i drugo, kao i odabir sorte. Određivanje količine semena za setvu u mnogome utiče na bolje iskorišćavanje hraniva i vlage iz zemljišta, od kojih zavisi prinos. Količinom semena se obezbeđuje optimalan broj klasova, a zavisi od intenziteta bokorenja, načina setve, razmaka između redova, vremena setve, otpornosti na poleganje i kvaliteta predsetvene pripreme.

Određivanje pravilnog broja biljaka po metru kvadratnom možemo videti iz ovog primera:

1. Za visokorodne sorte koje se slabo bokore, otporne na poleganje i srednje otporne na zimu: treba obezbediti na 1 m2, 600-700 klasova, što se postiže setvom 600-700 klijavih zrna /m2, 2. Za visokorodne sorte koje se dobro bokore, otporne na poleganje i srednje otporne na zimu, ali otpornije nego prethodne: treba obezbediti na 1 m2, 600-700 klasova, što se postiže setvom 500-600 klijavih zrna / m2,3. Za visokorodne sorte visokog koeficijenta bokorenja i veoma otporne prema zimi i srednje otporne na poleganje: treba obezbediti broj klasova koji je u granicama 600-700 na 1 m2, što se postiže setvom oko 500 klijavih zrna / m2. Količinu semena možemo i treba povećavati ukoliko se smanjuje razmak između redova i obrnuto. Pri kašnjenju setve, količina semena se povećava za 0,5 % za svaki zakasneli dan, a pri lošoj predsetvenoj pripremi, količinu treba povećati i do 10 %. Dubina setve Prilikom setve pšenice, veliku pažnju treba posvetiti dubini setve, jer od dubine setve zavisi brzina pojave ponika i dubina na kojoj će se formirati čvor bokorenja, kakav će biti tok bokorenja, razvoj korenovog sistema, naročito sekundarnog korenja i uopšte normalan razvoj celokupne biljke u toku vegetacije. Tkođe, kao i na sve dosad navedeno, i na dubinu setve utiče niz faktora, kao što su: tip zemljišta, vlažnost zemljišta, toplotne osobine zemljišta, priprema zemljišta i vreme setve.

Na lakšim i suvim zemljištima pšenica se seje dublje, a na težim pliće. Takođe, visokorodne sorte koje se kod nas gaje, osetljive su na duboku setvu pa ih treba sejati na dubini tri do šest centimetara.

Dipl. ing. GORDANA REHAK

PSSS Šabac