banner-image

Pitanje je da li će subvencija ubuduće biti

Bitnije od visine državnih subvencija u svakom sektoru poljoprivrede, pa i u mlekarstvu, je da li će državnih subvencija uopšte biti u periodu pred nama, upozorava Miloš Milovanović, internacionalni konsultant Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i koordinator FAO – EBRD projekata u Srbiji.

Prošle nedelje je održan prvi kongres mlekarstva u Srbiji uz podršku Ministarstva poljoprivrede i životne sredine, FAO i EBRD. Diskutovalo se na puno tema, počevši od politike subvencija u mlekarskom sektoru, preko zemljišne i veterinarske politike, do očekivanih pretpristupnih fondova namenjenih agraru i ruralnom razvoju. Takođe, industrija prerade mleka je imala reč i dala svoje viđenje dešavanja u ovoj oblasti kao i perspektivu kako napred.

Kao i obično, najviše pažnje su privukle subvencije koje će proizvođačima mleka biti dostupne naredne ali i u godinama pred nama, pokrenuvši na trenutke primarne proizvođače i na emotivnu raspravu. Teme o visini premija za mleko, kao i plaćanja po grlu stoke, bile su predmet najvećeg interesovanja, kako primarnih poljoprivrednih proizvođača, ali i industrije prerade mleka, tako i države – svakoga iz svog ugla. Primarnim poljoprivrednicima je ovo pitanje od ogromnog značaja, jer trenutna premija od sedam dinara po litru mleka čini bitnu stavku u njihovim ukupnim prihodima od bavljenja ovom proizvodnjom, mlekarskoj industriji, zato što ovo plaćanje države u velikoj meri utiče na njihovu ukupnu rentabilnost, a kreatorima politike u sektoru jer ova mera čini veoma veliki deo ionako limitiranog agrarnog budžeta – u 2014. godini je iznos utrošen na premiju za mleko i plaćanje po muznom grlu iznosio nepunih 10 milijardi dinara.

Ipak, bitnije od visine državnih subvencija u svakom sektoru poljoprivrede (pa i u mlekarstvu) je da li će državnih subvencija uopšte biti u periodu pred nama, upozorava Miloš Milovanović, internacionalni konsultant Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UN FAO) i koordinator FAO – EBRD projekata u Srbiji. Ako će ih biti, u kojoj formi će se isplaćivati? Ova informacija je čak od većeg značaja za sve koji se bave proizvodnjom i preradom mleka. Upravo se na ovom primeru može uvideti sav značaj stabilne, predvidive i konzistentne agrarne politike za razvoj poljoprivrede i prehrambene industrije.

U sektoru kao što je poljoprivreda, koji zahteva visoka ulaganja i vezivanje resursa na dugi rok (primer mlekarska proizvodnja) od izrazitog je značaja poznavanje državne politike za najmanje srednjoročni period, kako bi se poslovni planovi svih koji se nalaze u sektoru (ili razmišljaju da u njega uđu) mogli graditi na poznatim i zdravim osnovama. Planiranje poslovanja na osnovu trenutno visokih cena (koje kako smo imali prilike da vidimo ranije, mogu za tren postati istorija a sa njima nestati i očekivani profit investitora, ali nekad i cela investicija), trenutno raspoloživih državnih subvencija sektoru koje se takođe mogu lako promeniti (i to, po pravilu, smanjiti) u skladu sa budžetskim mogućnostima države, ne može dati pravu sliku buduće rentabilnosti proizvodnje a time i poslovnog uspeha.

U ovom smislu su skupovi kao prošlonedeljni od velikog značaja za sve koji se bave poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom, smtra Milovanović. Oni omogućavaju da na jednom mestu dođe do sudara očekivanja (korisnika) i planova (države) koji uz dubok analitički rad posvećen sagledavanju stanja na domaćem i međunarodnom tržištu poljoprivrednih proizvoda i uz, najbitnije, otvoren i transparentan dijalog, mogu dovesti do kreiranja optimalne politike za sektor.

(Danas)