Višak mleka preliva se na mala tržišta i guši ih
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir zatražila je tijekom rasprave o krizi u europskom poljoprivrednom sektoru održanoj danas u Strasbourgu od povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj Phila Hogana da predloži uravnotežene i efikasne mjere koje će biti podrška svakom europskom poljoprivredniku.
HSS-ova europarlamentarka i jedina Hrvatica punopravna članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta smatra kako paketi mjera kojima je Europska komisija do sada pokušala ublažiti krizu nisu kreirani kako bi na učinkovit način pomogli poljoprivrednicima, posebice onima u novima državama članicama, među kojima je i Hrvatska koja bilježi nezapamćeni rast uvoza prehrambenih proizvoda potaknut dodatno uvođenjem ruskog embarga koji je rezultirao i katastrofalnim padom izvoza. Sve ovo za posljedicu ima i veliki pad domaće poljoprivredne proizvodnje i potrošnje.
„Svi viškovi završavaju na tržištu koje je najslabije te sam stava da pomažući starim državama članicama, ne smijemo vuči prema dnu nove države članice, a to se upravo sada događa“, bila je jasna Petir pojašnjavajući kako mjere, poput onih o skladištenju mlijeka i mesa ili smanjenja proizvodnje mlijeka ne mogu pomoći poljoprivrednim proizvođačima u Hrvatskoj.
Petir je od Europske komisije zatražila i da se na europskoj razini donese regulativa kojom bi se spriječila nepoštena trgovačka praksa čime bi se suzbila nelojalna konkurencija. „Svima nam je potrebna hrana, a ako oni koji proizvode hranu ne mogu preživjeti od svog rada, onda moramo osmisliti nove mjere kako bi im pomogli“, istaknula je hrvatska zastupnica.
Šest mjeseci nakon prvog paketa mjera od 500 milijuna eura namijenjenog ublažavanju krize u sektorima proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, svinjskoga mesa te voća i povrća, Europska komisija najavila je uvođenje i dodatnog paketa izvanrednih mjera za potporu poljoprivrednicima u EU. Riječ je o nadogradnji već do sada osiguranih milijardu eura u proteklih godinu dana koje je EU osigurala za pomoć krizom pogođenom poljoprivrednom sektoru. Pokazalo se međutim da mjere pomoći nisu dale željene rezultate, a financijska sredstva nisu bila najbolje raspoređena, premda je Europska komisija brzo reagirala na krizu s kojom se poljoprivredni sektor suočio.
Uvođenjem ruskog embarga, Hrvatska je smanjila izvoz svježeg i smrznutog mesa i živih životinja u Rusiju za čak 95%, mlijeka i mliječnih proizvoda za čak 98%, a izvoz voća i povrća smanjio se za 100%. Smanjenje izvoza i povećanje uvoza posebno utječe na domaće poljoprivredne proizvođače koji su prepušteni samima sebi u borbi za opstanak na tržištu i vlastitu egzistenciju stoga je važno pomoći im konkretnim mjerama i s razine EU, ali i s razine nacionalne Vlade.
(Agroglasnik)