banner-image

IPARD i LAG-ovi pravac razvoja ruralnih sredina

U Opštini Bač 27. decembra održana je radionica u okviru projekta „Unapređenje mogućnosti razvoja ruralnih sredina korišćenjem instrumenata pretpristupne pomoći EU – IPARD programom i jačanje uloge lokalnih akcionih grupa”  uz finansijsku podršku Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu

Radionici, koju je organizovao Info centar za ruralni razvoj Agrosmart, priustvovali su predstavnici udruženja poljoprivrednika, predstavnnici agrobozni sektora, lokalne samouprave, Poljoprivredne škole u Baču… 

Glavna tema bili su konkursi iz IPARD-a (već raspisan konkurs za nabavku nove poljoprivredne mehanizacije) i konkurs za traktore, najavljen za 4. januar 2018. godine. Eksperti Info centra za ruralni razvoj Agrosmart objasnili su da bi, kada je reč o pripremama za konkurisanje, bilo najbolje da se počne sa proverom dokumentacije koja se odnosi na registraciju gazdinstava, katastar, ugovore o zakupu, veterinarsko-sanitarna rešenja o ispunjenosti uslova za držanje životinja, obeležavanju grla… Valjalo bi da se uspostavi kontakt i saradnja sa lokalnom samoupravom, odnosno da potencijalni korisnici IPARD pomoći obaveste opštinsku upravu o projektima koje planiraju i provere da li je, iz ugla administracije i primene zakona i pravilnika, moguće započeti investiciju, rečeno je na seminaru.

Naglašeno je da Evropska komisija kroz IPARD zahteva punu primenu nacionalnog zakonodavstva i da svako od delegiranih tela mora da bude kompletno spremno za ovaj program.

Na ovoj obuci, uz napomenu da su sredstva iz IPARD-a namenjena unapređenju konkurentnosti poljoprivrednih i prerađivačkih kapaciteta i unapređenju bezbednosti hrane u Srbiji, a sve u cilju usaglašavanja poljoprivrede Srbije sa standardima Evropske unije, objašnjeno je kako će se bespovratna sredstva dodeljivati za  oblasti:

  1. Proizvodnja mesa, mleka, voća, povrća i useva (ulaganja u fizičku imovinu gazdinstava – silose, skladišta, objekte, opremu, sisteme za navodnjavanje, štale, hladnjače, protivgradne mreže…)

  2. Prerada mesa, mleka, voća i povrća

  3. Diversifikacija aktivnosti u ruralnim sredinama (ruralni turizam)

U drugom delu radionice u fokusu je bio najznačajniji mehanizam za sprovođenje LEADER programa na lokalnom nivou , to jest Lokalna akciona grupa (LAG). LAG čine predstavnici različitih društvenih, privrednih i političkih sektora koji postoje u lokalnoj zajednici.

Upravljanje LEADER programom na lokalnom nivou, od strane Lokalnih akcionih grupa, karakteriše nekoliko elemenata, naglašeno je na radionici.

Svaki LAG, naime, mora da definiše sopstveno geografsko područje, koje pokriva povezanu oblast od 5.000 do 150.000 stanovnika, za koje je nadležan. Takođe, LAG-ovi se rukovode prethodno odobrenim strateškim planom za njihovu oblast, a dati multi-sektorski planovi moraju biti kreirani na lokalnom nivou, a potom se šalju na odobrenje odgovorajućoj instituciji na nacionalnom nivou. 

Rečeno je da su LAG-ovi potom odgovorni za sprovođenje datih planova tokom trajanja LEADER programa. Rad LAG-a nadgleda Upravni odbor, u čijem sastavu mora biti odraženo partnerstvo između interesa zajednice, države i privatnog sektora (tj. mora biti sastavljen od predstavnika lokalnih i poslovnih zajednica, lokalnih vlasti, društvenih partnera, državnih agencija, itd.). Kako bi se u potpunosti poštovali demokratski principi odlučivanja i upravljanja, potrebno je da većinu članova čine nezavisni predstavnici društva. Direktori LAG-a su odgovorni za upravljanje programom na lokalnom nivou, kao i za dodelu bespovratnih sredstava.

Date nadležnosti treba da se sprovode prema Pravilima programske podrške i Lokalnom strateškom planu. Svakodnevne aktivnosti vezane za sprovođenje samog Programa su u nadležnosti osoblja LAG-a. LAG-ovi su u različitim zemljama poprimili različite organizacione forme – društva sa ograničenom odgovornošću u Irskoj, neprofitni konzorcijumi u Italiji, međuopštinska udruženja i nacionalni parkovi u Francuskoj, ali i zadruge, udruženja i akcionarska društva u drugim delovima Evrope.

S. Kuprešanin