banner-image

Sve traženiji batat

Slatki krompir-nbatat je zbog svojih nutritivnih vrednosti i prijatnog ukusa sve popularnija kultura za gajenje. U svetu je  jedna od najzančajnijih povrtarskih kultura, dok se kod nas malo zna o njemu i retko je gajeno povrće.Sa krompirom nema mnogo toga zajedničkog osim što se za spravljanje jela koriste na isti način. Latinski naziv za slatki krompri je Ipomea batatas, pripada familiji Convolvulaceae, a krompir Solanum tuberosum pripada familiji Solanaceae. Za gajenje slatkog krompira potrebni su određeni klimatski uslovi i pravilan odabir zemljišta. U agroekološkim uslovima naše zemlje slatki krompir se može uspešno gajiti.

 Poslednjih godina, na tržištu naše zemlje, sve je izraženija tražnja za slatkim krompirom ili batatom. Ovo retko gajeno povrće, iaoko je tropska biljka uspešno se može gajiti i u umerenom klimatu, gde se gaji iz rasada. Batat je pogodan za organksu proizvodnju jer je biljka dosta otporna na bolesti i štetočine. Slatki krompir zbog svojih bogatih nutritivnih vrednosti i prijatnog ukusa postaje sve značajniji u povrtarskoj proizvodnji gde je poslednjih godina sve izraženija potreba za proizvodnjom hrane visokog kvaliteta.

Opšte osobine

Slatki krompir (Ipomea batatas L.) je višegodišnja tropska biljka , poreklom iz Srednje i Južne Amerike. Masovno se gaji i koristi u Aziji, Americi i Africi, dok je u našoj zemlji retko gajena biljna vrsta. Iako je u toplijim krajevima slatki krompir dvogodišnja biljka u Srbiji se gaji kao jednogodišnja kultura. U ishrani se koriste sekundarna zadebljanja korena i mlado zeleno lišće. Postoji veliki broj različitih vrsta a najpoznatiji je slatki krompir belog, narandžastog i ljubičastog korena. Ukus mu je specifičan, slatkast zbog čega je dobio naziv sltaki krompir iako nema nikakve morfološke sličnosti sa krompirom. Slatki krompir-batat pripada familiji Convolvulaceae, dok je krompir (Solanum tuberosum L.) pripadnik familije Solanaceae. Deo slatkog krompira koji se koristi u ishrani je zadebljali deo korena. Na jednoj biljci može se razviti 4-18 zadebljalih korena, pojedinačne težine od 100-500 grama. Stabljika formira vrežu a dužina varira od 60 cm pa do 5 m. Listovi su srcoliki i glatki , dok cvetovi variraju od svetlo ružičaste do svetlo ljubičaste boje.

Hranljiva i upotrebna vrednost

 Slatki krompir je visokoenergetska kultura, sadrži puno skroba, malo šećera i nimalo masti. Bogat je vitaminima (A,B6,C,E), mineralima (K,Ca, Mg, Fe) i ugljenim hidratima. Posebno je pogodna namirnica za ljude koji boluju od dijabetesa zbog niskog glikemijskog indeksa koji osigurava sporiju apsorbciju glukoze. U kulinarstvu slatki krompir se priprema na isti način kao i krompir. Može se kuvati, pržiti ili mleti u brašno, dok se mladi listovi pripremaju kao spanać. Slana jela se pripremaju od batata žute boje a slatka jela od narandžaste i crvenkate boje. Brže se kuva od krompira.

Biološke osobine

 Slatki krompir je toploljubiva vrsta i najbolje uspeva na dubokim i plodnim zemljištima. Traži visoku vlažnost, tako da kod nas daje dobre rezultate samo uz navodnjavanje. Kako je slatki krompir tropska biljka, njegovo gajenje je moguće u umerenoj klimi ali u područjima u kojima je razdoblje bez mraza najmanje četiri meseca. Temperature ispod 15 C i iznad 30 C ometaju razvoj biljke i smanjuju prinos. Temperature ispod 10 C mogu izazvati unutrašnja oštećenja biljke pa čak i njena propadanja.

Proizvodnja

U našim klimatskim uslovima slatki krompir cveta tek u jesen te plodovi sa semenkama ne uspevaju dozreti pa se on  gaji iz rasade, dobijene iz izdanaka korena. Rasada se proizvodi u zaštićenom prostoru i kontrolisanim uslovima. Rasad je spreman za presađivanje nakon 4-6 nedelja, kada je u fazi 5-6 listova visine 15-25 cm

Za uspešnu proizvodnju slatkog krompira osnovna obrada zemljišta obavlja se u jesen, uz unošenje stajnjaka (20-30 t/ha) i mineralnih đubriva u količini preporučenoj na osnovu rezultata agrohemijske analize zemljišta. Predsetvena priprema se vrši na proleće na dubini sadnje a to je 5-10 cm . Sadnja se obavlja kada više ne postoji opasnost od mraza.  Slatki krompir se sadi na dubini od 5-10 cm a pri tome treba nastojati da barem 2-3 nodija budu u zemljištu. Razmak između redova je 100-120 cm, a u redu razmak biljaka je 30-50 cm. Povoljni uslovi za rast slatkog krompira se brže postižu ispod crne PE folije , što dovodi do boljeg prinosa. Uz  postavljanje crne malč folije istovremeno se postavlja i navodnjavanje  sistemom „kap po kap“. Tokom gajenja slatkog krompira ne nastaju veće štete od bolesti i štetočina osim na zaraženim i neodržavanim zemljištima. Slatki krompir sme doći na istu površinu nakon tri godine.

Vađenje slatkog krompira

Tri meseca nakon sadnje  zadebljali korenovi slatkog krompira se mogu vaditi. Ako vremenski uslovi dozvole vađenje se može i odgoditi da bi korenovi bili krupniji a prinos veći. Uobičajena dužina za tržište je 15-20 cm a preporučena masa je 150 – 400 grama. U našim uslovima vađenje slatkog krompria se odvija od avgusta do oktobra ali svakako pre prvih mrazeva. Zadebljali deo korena razviće čvršču pokožicu ukoliko se nekoliko dana pre vađenja pokosi nadzemni deo, čime će se smanjiti mogućnost mehaničkog oštećenja prilikom vađenja i skladištenja.Slatki krompir vadi se ručno ili vadilicama za krompir. Pre skladištenja potrebno je odvojiti oštećene od zdravih krtola da bi se sprečile infekcije i gubici. Krtole pre otpremanja nije potrebno prati nego ih blago otresti od zemlje. Do 10 dana se mogu čuvati pokriveni biljnim pokrovom , najbolje pokošenom vrežom. Za duže čuvanje potrebno je skladište sa temperaturom od oko 15 C i relativnom vlagom vazduha od 85-90 %.

Izvor:PSSVovodine