banner-image

Svetske cene nafte pale zbog korona virusa

Cene nafte na svetskim tržištima pale su prošle nedelje, treću nedelju zaredom, više od šest procenata, kao rezultat straha investitora od ekonomskih posledica širenja koronavirusa u Kini i van nje. na 60,69 dolara, što je najveći nedeljni pad od decembra 2018. godine.

Kako prenose svetske agencije, na američkom tržištu barel je pao 7,4 odsto, na 54,19 dolara, što je najviše od jula prošle godine. Oštar pad cena nafte posledica je širenja koronavirusa, bolesti slične upali pluća, od koje je do sada u Kini umrlo 80 ljudi, a više od 2.750 zaraženih širom sveta, a ponajviše u Kini.

Virus je prvi put otkriven u centru Vuhana krajem prošle godine, a od tada se proširio u više kineskih gradova, uključujući Peking i Šangaj, sa sve više i više slučajeva van Kine – u SAD, Tajland, Južnoj Koreji, Japanu , Tajvan, Francuska, Kanada … Ulagači strahuju od negativnih efekata na ekonomiju Kine, drugog najvećeg svjetskog potrošača nafte, jer Kineska nova godina počinje kada milioni ljudi obično putuju. Ali ovog puta, vlasti u brojnim kineskim gradovima otkazale su proslavu Nove godine i druge masovne događaje, a mere sprovedene u Kini uključuju karantinisanje nad Vuhanom i još nekoliko velikih gradova u regionu kako bi suzbili širenje virusa. Očekuje se da će potrošnja u Kini opadati, prihodi u turističkom sektoru kao i u vazduhoplovnom sektoru.

„Moramo biti spremni na loša iznenađenja kad je reč o kineskoj potražnji. Učinak ograničenja je još veći jer se mere uvode u vreme kada Kinezi najviše putuju“, kaže Eugen Veinberg, analitičar iz Commerzbank, a prenose agencije.

Analitičari Nacionalne banke Australije procenjuju, međutim, da bi rast kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao da dostigne jedan procenat u prvom kvartalu. Zbog toga se ulagači plaše pada potražnje za naftom.

„Sve se radi o koronavirusima i nema naznaka da će se situacija uskoro poboljšati“, kaže Phil Flinn, analitičar iz Price Futures Group.

Rezerve nafte rastu

Pritisak na cene nafte takođe je posledica rasta svetskih rezervi. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) saopštila je prošle nedelje da su zalihe u industrijalizovanim zemljama iznad petogodišnjeg proseka. U Sjedinjenim Državama, međutim, zalihe benzina su u porastu već jedanaeste uzastopne nedelje i dostigle su rekordne nivoe.

„Teško je biti konstruktivan u vezi s naftnim tržištem sve dok ne vidimo pad svetskih rezervi“, kaže Andi Lipov, predsednik Lipov Oil Associates.

OPEC i grupa trećih proizvođača na čelu sa Rusijom dogovorili su se krajem prošle godine da će smanjiti isporuku za ukupno 1,7 miliona barela dnevno u prvom kvartalu ove godine kako bi smanjili cene zaliha i podrške.

Njihov sporazum ističe u martu, a analitičari veruju da bi OPEC trebalo dalje da smanji proizvodnju. Saudijski ministar za naftu je rekao da su spremni da razmotre sve opcije, uključujući dalje smanjenje, na sledećem redovnom sastanku u martu. I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD i neke druge zemlje to povećavaju već duže vreme. Proizvodnja nafte kreće se na rekordnim nivoima u SAD-u, a izveštaj Baker Hughes-a u petak je pokazao da je broj aktivnih postrojenja u SAD porastao drugu nedelju zaredom, na tri, za ukupno 676.