banner-image

Investitori milione ulažu u vertikalnu poljoprivredu

Škotski startap za vertikalnu poljoprivredu Intelligent Growth Solutions (IGS) pokrenuo je jedan od najvećih krugova investiranja u industriji u Evropi, obezbeđujući 42,2 miliona funti u investiciji iz Serije B.

IGS prodaje svoje vertikalne poljoprivredne sisteme poljoprivrednicima, ali ne i sopstvene useve. Kompanija je navela da može pomoći poljoprivrednicima da zaista zarade novac od vertikalne poljoprivrede – a to je nešto s čim se industrija bori.

Sva povećanja u prihodima i zaradi dolaze sa brzim širenjem same industrije. Od vrednosti koja je iznosila 2,2 milijarde dolara 2018, očekuje se da će ona biti šestostruko viša do 2026. godine – čak 12,8 milijardi dolara.

U Evropi ogroman iznos finansiranja u industriji otišao je Infarmu, startapu sa sedištem u Berlinu i najvećoj vertikalnoj farmi u Evropi, koja je prikupila preko 400 miliona dolara i planira javnu kotaciju. Oni su samo u poslednjoj rundi finansiranja prikupili čak 170 miliona dolara.

Kako se ostvaruje profit?

Dejvid Farkuhar, osnivač IGS-a je izjavio da je sistem ekonomski održiv, a da većina drugih vertikalnih farmi nije.

– Jedan od naših sistema koji vodi poljoprivrednik će generisati gotovinu u prvom mesecu, a period otplate je između dve i četiri godine, ali oni mogu da dostignu profitabilnost na operativnoj osnovi veoma brzo — za manje od šest meseci – rekao je on.

Profitabilnost je problem sa kojim se bori vertikalna poljoprivredna industrija. Infarm, koji je osnovan 2013, kaže da ima za cilj da bude profitabilan do 2023.

Farkuhar kaže da će IGS-ov sistem pomoći poljoprivrednicima da brže dostignu profitabilnost jer koristi 50-60% manje energije i treba 80% manje radne snage kada se uporedi s drugim sistemima.

Ušteda je na radnoj snazi tako što su dovedeni roboti. Farkuhar je naglasio i da treba bežati od onih vertikalnih farmi na kojima ljudi nose bele laboratorijske mantile, zaštitne naočare, masku za lice i mrežu za kosu, zato što, prema njegovim rečima, oni ne znaju šta rade. Ušteda energije dolazi od 17 patenata koji omogućavaju IGS-u da jedinstveno kontroliše životnu sredinu farme. S novim patentima postoji mogućnosti kontrole osvetljenja, vremenski uslovi se posmatraju kao trodimenzionalan sistem – sunce, vetar i kiša, a čovek može da kontroliše sva tri.

Sistem je postavljen u kule, svaka površine 42 kvadratna metra. Na tom prostoru se može uzgajati ista količinu useva kao što bi se uzgajala na otvorenom polju od četiri hektara.

IGS takođe radi na finansiranju imovine za farme, što bi značilo da farmeri ne plaćaju unapred troškove i vodiće se po principu farma kao usluga.

Šta se sve može uzgajati mimo salate i začinskog bilja?

Osim profitabilnosti, druga kritika koja se često upućuje na vertikalne farme je da mogu da uzgajaju samo salate i začinsko bilje, ali Farkuhar kaže da IGS može više od toga – a to je uzgajanje rotkvice, bebi repe, šargarepe, brokolija, paradajza, paprike, jagode, borovnice i krompir. Takođe se koristi za uzgoj botaničkog cveća u industriji parfema.

Skaliranje vertikalnih farmi

Sistem vertikalne poljoprivrede ima mogućnost skaliranja tako da se može početi otiskom od 100 metara kvadratnih, a da se proširi na 1.000 ili čak 10.000. Modularni sistem je formiran tako da se mogu dodati delovi kada poljoprivrednik želi da proširi farmu.

IGS sada isporučuje svoju tehnologiju farmama u Australiji, Indoneziji, Singapuru, Holandiji, Francuskoj i Nemačkoj, a radi i na poslovima u Omanu, Saudijskoj Arabiji i SAD.

Interesovanje raste kako se sve više zemalja fokusira na pomeranje svojih lanaca snabdevanja bliže kući, što je potreba koja je došla kao posledica pandemije i pogoršanja klimatkih uslova.

D. Dacin

 

Članak je nastao u sklopu projekta Local Media and Young Journalists Fight against COVID-19 Disinformation“, koji su podržali The Balkan Trust for Democracy: A Project of the German Marshall Fund i USAID, a sprovodi Nezavisno društvo novinara Vojvodine.