banner-image

Svetska banka: Rat u Ukrajini će izazvati najveći skok cena u poslednjih 50 godina

Rat u Ukrajini izazvaće „najveći potres u ceni robe“ još od sedamdesetih, upozorava Svetska banka.

U novom predviđanju, iz Svetske banke kažu da će poremećaj koji je izazvao ratni sukob dovesti do ogromnog skoka cena roba koje variraju od prirodnog gasa do pšenice i pamuka, prenosi BBS News.

Povećanje cena „počinje da ostavlja veoma krupne ekonomske i humanitarne posledice“, izjavio je za BBC Piter Nigl, koautor ovog izveštaja.

On kaže da „domaćinstva širom sveta počinju da osećaju krizu troškova života“.

„Posebno nas brinu najsiromašnija domaćinstva, pošto ona troše veliki deo svojih primanja na hranu i energiju, tako da su ona posebno ugrožena od ovog skoka cena“, dodaje viši ekonomista Svetske banke.

Očekuje se da cene energenata porastu za više od 50 odsto, povećavši troškove domaćinstava i kompanija, kažu iz Svetske banke.

Najveći skok desiće se u ceni prirodnog gasa u Evropi, od koje se očekuje da naraste više nego dvostruko.

Predviđa se da će cene pasti sledeće i 2024. godine, ali će čak i tada ostati 15 odsto više nego što su bile prošle godine.

Svetska banka je saopštila da to znači da smo od niskih brojki iz aprila 2020. godine sve do visokih iz marta ove godine „imali najveće povećanje za 23 meseca u cenama energenata još od skoka cene nafte iz 1973. godine“, kad su napetosti na Bliskom istoku dovele do dizanja cena u nebesa.

Slično se očekuje da cene nafte ostanu visoke i 2024. godine, sa barelom osnovnog merila, nafta „Brent“, projektovanim da ove godine u proseku iznosi 100 dolara, što će dovesti do široko rasprostranjene inflacije.

Rusija proizvodi oko 11 odsto svetske nafte, što je treći najveći udeo u svetu, ali se u izveštaju navodi da se očekuje da „poremećaji uzrokovani ratom ostave trajne negativne posledice“, jer sankcije znače da strane kompanije odlaze i da je pristup tehnologiji ograničen.

Rusija trenutno obezbeđuje 40 odsto gasa u EU i 27 odsto njene nafte, ali evropske vlade rade na tome da prekinu zavisnost članica bloka od snabdevanja iz Rusije.

To je uticalo na rast globalnih cena, stvorivši veću potražnju za snabdevanjem sa drugih mesta.