banner-image

Bez zaoravanja stajnjak ne valja

Organska đubriva su nezamenjiva kada je u pitanju revitalizacija zemljišta odnosno poboljšanje njegovih fizičkih, hemijskih i bioloških osobina. Zemljište, redovno đubreno stajnjakom, je boljih osobina u pogledu primanja, čuvanja i davanja vode biljkama. Takvo zemljište bolje reguliše svoje toplotne i vazdušne osobine, a aktivnost korisnih mikroorganizama u zemljištu, višestruko je poboljšana. Ne može se zanemariti i to da se zemljišta na kojima se stajnjak primenjuje, lakše obrađuju od onih na kojima stajnjak nije zaoran.

Stajnjak je đubrivo koje sadrži sve neophodne hranljive elemente potrebne biljkama. Međutim, sadržaj hranljivih elemenata u njemu je nizak, pa otuda on kao izvor hraniva nema toliki značaj, koliko imaju mineralna đubriva. Ipak, svojim uticajem na osobine zemljišta, on doprinosi boljem usvajanju hranljivih materija, a time i povećava prinos.

Nije retkost da je na njivama stajnjak rasturen po strništu tokom leta i tako ostaje sve do jesenjeg oranja, a često i do proleća. Stajnjak, koji je na njivi rasturen i nezaoran nekoliko dana, gubi od svoje hranjivosti skoro dvostruko! Pod uticajem sunca, kiše ili vetra, sve ono što je najvrednije u stajnjaku gubi se u nepovrat.

Pravilno iskorištavanje stajnjaka podrazumeva, pre svega, njegovo ispravno čuvanje na đubrištu, ali i određeni postupak od iznošenja na njivu do zaoravanja. Zato, da bi se stajnjak što bolje iskoristio, treba ga istog dana kad se rasturi zaorati, eventualno sutradan. Kada se stajnjak izvozi, čak i kada je njiva zauzeta usevom, treba ga istovariti negde pored njive i složiti u veliku gomilu – ukamariti. Složen stajnjak treba pokriti debelim slojem zemlje koja će ga čuvati od rasturanja.

Tako će se stajnjak iskoristiti u najvećoj mogućoj meri.

(PSS Sremska Mitrovica)