banner-image

Da više marimo za ribarstvo mogli bismo dobiti ozbiljne evropske pare

Poglavlje 13 koje se odnosi na ribarstvo moglo bi biti otvoreno sledeće godine u pregovorima Srbije o članstvu u EU, rekla je šefica pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević i dodala da se trenutno radi na pregovaračkoj poziciji za to poglavlje. Ona je novinarima na seminaru o zajedničkoj politici ribarstva u EU i pregovaračkoj poziciji za poglavlje 13 rekla da je jedan od ključnih zadataka izrada strategije akvakulture u Srbiji, kao i da će Srbija moći da računa na sredstva za tu oblast iz pretpristupnih fondova IPA a kasnije i na znatnija sredstva iz  fonda EU za ribarstvo.

„Mislim da ove godine nećemo moći da razgovaramo o otvaranju poglavlja 13, ali već sledeće godine ćemo moći. Nećemo žuriti, jer hoćemo da iskoristimo sve mogućnosti“, rekla je Miščević novinarima na seminaru u Privrednoj komori Srbije o zajedničkoj politici ribarstva u EU i pregovaračkoj poziciji za poglavlje 13.

Ona je ocenila da je ribarstvo jedna od oblasti zbog koje država može da dobije značajnija sredstava iz Fonda za ribarstvo EU, a u pretpristupnoj fazi i iz IPARD-a.

Miščević je objasnila da je Fond za ribarstvo jedan od najvećih elemenata unutar zajedničke poljoprivredne politike EU i da je za to opredeljeno 15% sredstava do ukupnog fonda za poljoprivredu.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Danilo Golubović ocenio je da ribarstvo u Srbiji ima veliki potencijal.

„U Srbiji se ribarstvo sve više razvija, broj ribnjaka je sve veći, tako da je vrlo bitno da dobro ispregovaramo sa EU uslove pod kojima će oni raditi“, rekao je Golubović.

Prema njegovim rečima, cilj je da se na dobar način omogući priliv sredstava iz Evropske unije.

Direktor ribnjaka Kapetanski rit Kanjiža i predsednik grupacije za ribarstvo u Privrednoj komori Srbije Krum Anastasov ocenio je da je srpsko ribarstvo razvijeno, ali da je suočeno sa finansijski problemima, jer su vodoprivredni doprinosi visoki, a podsticaji mali.

„U Hrvatskoj su podsticaji osam puta veći nego Srbiji, a oni kao konkurenti na našem tržištu imaju niže cene“, rekao je on.

Problem je, kako navodi i u velikom trgovcima koji šarana prodaju kao atraktivan proizvod i tako privlače kupce, što dovodi do toga da je cena šarana na tržištu jeftinija od proizvođačke cene.

Tokom ove radionice učesnicima sui predstavljeni osnovni principi Zajedničke politike ribarstva u EU i uputstva za pisanje pregovaračke pozicije za Pregovaračku grupu 13-ribarstvo.

(Euractiv)