banner-image

Setva je na pragu, evo kako da birate seme

Bliži se setva ozimih strnina, pšenice, ječma i opet se postavlja pitanje da li sejati sopstveno ili deklarisano seme. Ova tema je već toliko puta obrađivana da se postavlja pitanje da li je potrebno ponovo o tome pisati i razgovarati. Lično smatram da je treba ponavljati toliko puta dok ne dopre do svesti naših poljoprivrednih proizvođača.

Zašto poljoprivrednim proizvođačima savetujemo da je korišćenje deklarisanog semena uslov za sigurnu proizvodnju i visoke prinose? Zato što je seme nosilac genetskog potencijala  prinosa i njime se prenose vrlo značajne bolesti.

Bolesti koje se prenose semenom  ugrožavaju tek klijale biljke, ugrožavaju klas,  prate biljku tokom cele vegetacije i na taj način  povećavaju  mogućnost značajnog smanjenja prinosa. Treba naglasiti da svako tretiranje useva fungicidima povećava cenu proizvodnje, a  vrlo često je i uzaludno  jer se tako ne mogu, ili se samo delimično mogu suzbiti neke od bolesti.

Proizvodnjom semena može da se bave samo registrovani proizvođači koji prijavu za proizvodnju podnose Ministarstvu poljoprivrede, na propisanim obrascima, za svaku parcelu ponaosob. Seje se orginalno seme, a žetvom se dobija certifikovano  seme prve reprodukcije. Ovako posejan usev se u toku vegetacije pregleda dva , a po potrebi i više puta, od strane ovlašćenih poljoprivrednih službi.

Prvi pregled je u fazi cvetanja, kada se utvrđuje sortna čistoća useva, zakorovljenost, ujednačenost i opšte stanje useva. Prvi pregled podrazumeva i pregled zdravstvenog stanja useva, potreba za tretiranje fungicidima ili insekticidima. U toku zdravstvenog pregleda utvrđuje se pojava bolesti i procenat zaraze na osnovu pravilnika  o zdravstvenom stanju semena. Za svaku  bolest utvrđen je procenat zaraze koji sme da se nađe u semenskom usevu. Tretiranje useva fungicidima je obavezno.

Drugi pregled se vrši u toku voštane zrelosti kada se utvrđuje zdravstveno stanje useva, sortna čistoća, procenat poleganja, prisustvo korova, opšte stanje useva kao i procena prinosa naturalnog semena. Ovakvo seme se dorađuje ( čisti od sitnih zrna, primesa, eventualnog semena korova i drugih nečistoća). Posle dorade seme se tretira  zvanično registrovanim pesticidima , koji obuhvataju zaštitu od bolesti koje se prenose semenom. Zaštita se odvija u kontrolisanim uslovima, gde se vodi računa o dozi i kvalitetu nanetog pesticida. Kvalitet semena, klijavost, energija klijanja, prisustvo bolesti utvrđuje se u sertifikovanim laboratorijama. Na ovaj način proizvedeno seme daje sigurnost i obezbeđuje sigurnu proizvodnju i potencijalno visoke prinose.

Merkantilno zrno, sa druge strane, posejano je na različitim parcelama  koje su često zakorovljene i tretirane fungicidima, vrlo često pomeša se sa komšijinim semenom ( ostaci različitih sorti u sejačicama).

Privatni selektori često ne odstrane u potpunosti sitno i bolesno zrno, seme korova i druge primese. Tretiranje ovako dobijenog semena nije ujednačeno, fungicidi nisu odgovarajući za tretman semena, vrlo često se ne zna čime je seme tretirano, kakva je klijavost, kolika je energija klijanja, a sve su to veoma važni parametri koji limitiraju prinos i povećavaju izdatke za tretiranje u toku vegetacije.

 Da bi prinosi bili visoki potrebno je pored deklarisanog semena obezbediti pravilnu obradu zemljišta, đubrenje na osnovu laboratoriskih analiza zemljišta, pridržavati se plodoreda, a setvu obaviti u optimalnom roku.

 

Bolesti pšenice i ječma koje se prenose semenom

Fusarium spp.

Kompleksna bolest koja se javlja na svim delovima biljke.

Fusarium nivale – javlja se u rano proleće posle otapanja snega u većim ili manjim oazama. Na mladim biljkama se formira bela navlaka od micelije gljive. Jače zaražene biljke propadaju.

Fusarium graminearum – trulež korena i prizemnog dela stabla

Pojavljuje se u vreme klasanja  kao prevremeno uginjavanje biljaka i praznih klasova koji vremenom pocrne.Na prizemnom delu stabla , na čvoru bokorenja, javljaju se izdužene pege, često se na kolencima pojavljuje nekroza , dobijaju tamnu boju.

Fusarium graminearum – javlja se u mlečnoj zrelosti pšenice na klasu, na vretenu klasa i u podnožju klasića javlja se svetlo narandžasta navlaka po čemu se ova bolest lako prepoznaje. Zrna u zaraženim klasovima su štura  a klasovi dobijaju bledo žutu boju.

Tilletia caries – glavnica pšenice. Bolest se javlja na klasu i zrnima. Klas je nakostrešen, stoji uspravno ima plavkastu boju. Zrna unutar klasa su ispunjena crnom prašnom masom, manja i deblja  su od zdravih .

Claviceps purpurea – glavnica raži Simptomi se uočavaju na klasu  na kome se umesto zrna obrazuju sklerocije.

Ustilago tritici – gar pšenice

Simptomi kod zaraze ovim gljivama su slični kod svih biljnih vrsta . Ceo klas ili metlicu (kod ovsa ),  osim vretena , se pretvaraju u crnu prašnu masu, koja predstavlja hlamidospore parazita. Ove biljke ne daju nikakav prinos. Kod pokrivene gari masa u zrnima je obavijena tankom opnom koja  prilikom žetve puca i meša se sa zdravim semenkama.

Ustilago nuda – otkrivena gar ječma

Ustilago hordei – pokrivena gar ječma

Ustilago avenae – obična gar ovsa

 

Septoria nodorum – pegavost lista i klasa pšenice   

Ova gljiva parazitira uglavnom klas, pleve i plevice. Simptomi su u vidu sočivastih izduženih nepravilnih pega . Pege su sivomrke, spajaju se zahvatajući sve veće površine.

Pyrenophora graminea – prugavost lišća ječma

Simptomi se ispoljavaju na listu u vidu izduženih hlorotičnih pega između nerava lista. Ovakvi listovi se cepaju i suše. Klas kod jače zaraženih biljaka teško izbija iz trube i zrna su u njemu štura i sitna.

Pyrenophora teres– mrežasta pegavost ječma

Simptomi se ispoljavaju na listu u vidu nepravilnih pega koje se međusobno spajaju u vidu mreže. Zaraženo lišće se suši i propada. Klasovi su sitniji sa šturim zrnima.

Katarina Radonić

(PSS Vrbas)