banner-image

Pogled na sušu iz ugla zadruga

Vremenski uslovi u 2017. imali su neposredan uticaj na razvoj biljne i stočarske proizvodnje, kako na ekonomijama zemljoradničkih zadruga, tako i na posedima zadrugara i kooperanata. Nepovoljni vremenski uslovi uticali su na smanjenje obima proizvodnje i kvaliteta proizvoda, što će neposredno imati uticaja na ekonomske pokazatelje poslovanja zemljoradničkih zadruga u ovoj godini, navodi se u izveštaju Zadružnog saveza Srbije.
Najviše su stradali soja i merkantilni kukuruz u ratarskoj proizvodnji, a u voćarskoj prvenstveno šljiva i malina, koja je najznačajnija izvozna kultura u voćarskoj proizvodnji.
Osim biljne proizvodnje, visoke temperature imale su uticaja i na stočarsku proizvodnju, gde je zabeležena smanjena proizvodnja mleka i niži prosečni prirast u tovu životinja i u toku trajanja visokih temperatura. Kvalitet proizvedene stočne hrane u ovoj godini, prvenstveno silaže, nije zadovoljavajući  i imaće uticaja na kvalitet ishrane, odnosno obim i kvalitet stočarske proizvodnje.

Nepovoljni vremenski uslovi, kako ističu u ZSS, imaće izuzetno negativan uticaj na poslovanje zemljoradničkih zadruga koje su svojim zadrugarima i kooperantima  obezbedile neophodne reprodukcione materijale za prolećnu setvu, a isti neće biti  u mogućnosti da im vrate poljoprivredne proizvode kroz ugovorene paritete zbog smanjenog obima proizvodnje.

Na ovaj način dobar deo zemljoradničkih zadruga neće biti u mogućnosti da izmiri svoje obaveze prema dobavljačima reprodukcionih materijala, a samim tim ni u mogućnosti da obezbedi dovoljne količine reprodukcionih materijala za jesenju setvu.
Kao odgovor na promene vremenskih uslova nameće se potreba promene setvene strukture, povećanja stočnog fonda, kao osnove proizvodnje stočarskih proizvoda, a u okviru toga i organskih đubriva neophodnih za racionalnu primenu navodnjavanja kao osnove smanjena šteta od suše. Ovo podrazumeva angažovanje naučnih institucija u domenu selekcije ispitivanja adekvatnih agrotehničkih mera u funkciji smanjenja šteta prouzrokovanih klimatskim promenama. Posledice nepovoljnih vremenskih uslova u poljoprivrednoj proizvodnji osetiće se i u 2018. godini, a najviše u stočaskoj proizvodnji.

Mere za otklanjanje posledica nepovoljnih vremenskih uslova

Najvažnije su tekuće mere agrarne i ekonomske politike, koje mogu i da daju najbrže efekte u poljoprivrednoj proizvodnji, a vezani su pre svega za obezbeđenje neophodnih uslova za obavljanje kvalitetne jesenje setve kojom se započinje poljoprivredna proizvodnja za narednu godinu, kažu u ZSS. Ističu da su za uspešno obavljanje jesenje setve najznačajniji reprodukcioni materijali: seme, mineralna đubriva i dizel gorivo i iz tih razloga neophodno je da svi nosioci agrarne i ekonomske politike učine dodatni napor kako bi se pod povoljnijim uslovima omogućila nabavka navedenih reprodukcionih materijala.
Nosioci agrarne i ekonomske politike u okviru svojih nadležnosti mogli bi da:
– preko Republičke direkcije za robne rezerve obezbede određene količine semena i mineralnih đubriva koje bi se po povoljnim paritetima plasirale proizvođačima za jesenju setvu, a razduživanje proizvođača obavilo u žetvi;
– isplate sve podsticaje – tekuće i razvojne iz agrarnog budžeta, a  isti bi bili u funkciji obavljanja jesenje setve;
– obezbede dodatnu kvotu za kredite za obrtna sredstva s beneficiranom kamatom;
– plasiraju 40 litara dizel goriva po hektaru za jesenju setvu za registrovana gazdinstva, a na osnovu prijavljene strukture korišćenja poljoprivrednih površina, bez akcize i PDV-a ili sa umanjenom cenom;
– odlože  plaćanje doprinosa za odvodnjavanje u 2017. godini za najmanje jednu ili dve godine.