banner-image

Crkva bolje zarađuje na arendi nego država

Po podacima Agencije za privatizaciju, do početka ove godine Srpskoj pravoslavnoj crkvi restitucijom je vraćeno 52.871 hektar zemljišta i 47.433 kvadrata objekata.

Pošto SPC ima validnu dokumentaciju za povraćaj 70.000 hektara zemljišta, znači da država treba da joj vrati još oko 18.000 hektara.

Kada je prošle godine poljoprivrednik iz Zrenjanina Bojan Jovanović zakupio 75 hektara poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve u Zrenjaninu po 520 evra hektar, a uzeo ih je na pet godina, što znači da je na ime arende trebalo da crkvi plati 195.000 evra, agrarni stručnjaci složili su se u oceni da Crkva bolje gazduje oranicama nego država svojim.

No, zakup crkvenih njiva nastavlja se i ove godine.

Tako je ovih dana Crkvenoopštinski upravni odbor u Zmajevu doneo odluku o raspisivanju oglasa za zakup poljoprivrednog zemljišta u svojini Srpske pravoslavne crkvene opštine u Zmajevu.

Izdaje se jedan hektar i 64 ari na jednu godinu, a početna cena zakupa po hektaru je 50.000 dinara.

I Srpska pravoslavna crkvena opština Ravno Selo raspisala je oglas za davanju u zakup svog poljoprivrednog zemljišta, ali ona izdaje 44 hektara i 33 ara.

Početna cena po hektaru za godinu dana iznosi 60.000 dinara. Ona njive izdaje u zakup na tri godine.

Poput njih, i mnoge druge crkvene opštine narednih dana raspisaće oglas o prikupljanju ponuda za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta i cene zakupa na godinu dana biće nekoliko puta veće nego one koje određuju lokalne samouprave.

Da je to tačno, svedoči i primer opštine Pećinci, koja je pre nekoliko dana raspisala oglas za javnu licitaciju za davanje u zakup na korišćenje zemljišta u državnoj svojini, a početne cene po hektaru su između 1.169 i 50.345 dinara.

Početnu cenu od maksimalnih 50.345 dinara imaju samo dve njive u Ašanji.

Uprava Ministastva poljoprivrede za poljoprivredno zemljište objavila je na svom sajtu obveštanje lokalnim samoupravama o prosečnoj ceni zakupa u Srbiji.

Uprava skreće pažnju na to da su neke opštine bile neažurne u dostavljanju podataka, ali da je izračunata prosečna cena zakupa po hektaru za prosečan kvalitet zemljišta te da ona u poslednje tri godine iznosi 197,03 evra.

Nakon prošlogodišnje licitacije u Zrenjaninu, tamošnji protonamesnik, koji je u ime Crkvene opštine SPC u Zrenjaninu nadgledao nadmetanje, izjavio je da Crkva posle sedam decenija daje zemljište u zakup poljoprivrednicima i na taj način dolazi do novca za obnovu postojećih hramova i izgradnju novih, ali i za svoju misiju u narodu.

Može se očekivati da i od ovogodišnje licitacije crkvenih njiva novac iz crkvene kase bude korišćen za nove i stare hramove, a da li će tako i biti, najbolje će znati da ocene stanovnici tih sela.

Eparhija sremska izdaje više od 280 hektara poljoprivrednog zemljišta u KO Erdevik i daje ih u zakup po 500-550 evra po hektaru.

Dakle, 140.000 evra ta eparhija godišnje prihoduje samo od arende u Erdeviku.

Ako zemljište koje joj je država vratila u postupku restitucije izda po 500 evra, a Eparhija sremska ima ga 7.169 hektara, godišnje bi od arende mogla zaraditi oko 3,6 miliona evra. Međutim, ta eparhija SPC potražuje da joj se vrati ukupno 19.364 hektara zemljišta.

Koliko zemljište je u pitanju najbolje ilustruje da sve crkve i verske zajednice, ako se izuzeme SNP, potražuju manje od onog što potražuje Eparhija sremska.

Vraćeno 50.000 hektara

Po papirima, SPC je oduzeto 70.000 hektara zemlje, a vraćeno joj je  oko 50.000 hektara.

Po objašnjenju autora knjige „Sudbina oduzete imovine” i člana Odbora SANU za selo Branislava Gulana, Crkva ima problema s tim zemljištem jer restituciju nije dočekala spremna.

Podseća na to da u manastirima uglavnom borave dva-tri monaha ili monahinje, najčešće su vremešni i ne mogu da obrađuju zemlju.

Ima tu i krađe šuma i drugih problema, ukazuje Gulan.

Crkva tu zemlju daje u zakup, a kako vidimo, tu dobro prolazi, objasnio je Gulan.

Prema njegovim rečima, u restituciji i vraćanju zemlje ona može biti i te kako zadovoljna, a evo, ne ide joj loše ni s licitacijama njiva.

Valja, međutim, imati na umu da je Crkva van sistema ove zemlje.

Po dokumentaciji, napominje Gulan, SPC zapravo ima pravo na 170.000 hektara, ali ima papire za oko 70.000.

Zakonom o agrarnoj reformi iz 1945. SPC oduzeto je oko 70.000 hektara plodne zemlje i šuma jer su one po tom zakonskom aktu, objašnjava Gulan, mogle imati samo po deset hektara.

Zakonom o nacionalizaciji iz 1958. godine crkvena imovina ponovo je došla pod udar.

(Dnevnik)