banner-image

Proteini iz mora kao hrana za životinje

U želji da pronađu alternativne izvore proteina za ishranu životinja, posebno u organskim sistemima proizvodnje, naučnici se sve više okreću morskim organizmima, pre svega dagnjama, algama i morskim zvezdama. Kako prenosi sajt All about feed, ova istraživanja su važna, posebno ako se imaju u vidu predviđanja da će u skorijoj budućnosti doći do nedostatka proteinskih hraniva za ishranu životinja koje su namenjene za prehranu narastajuće populacije ljudi.

Smatra se i da dalje krčenje zemljišta, koje će se potom koristiti za proizvodnju soje za ishranu životinja, ne predstavlja održiv model proizvodnje mesa. S druge strane, upotreba takozvanih plavih proteina poreklom iz mora mogla bi da bude rešenje ovog problema.

Dagnje se smatraju jednim od najperspektivnijih rešenja, pre svega iz razloga što brzo rastu i prva berba moguća je u istoj godini kada se zasnuje njihova proizvodnja. Procenjuje se da je samo u Danskoj moguće proizvesti 15.000 tona osušenog mesa dagnji. Farme školjki moraju se postaviti u vodama u kojima ima dovoljno nutrijenata za njihovu ishranu.

Na eksperimentalnoj farmi veličine 18 hektara u Danskoj proizvedena je 61 tona dagnji po hektaru. Tokom rasta školjke su iz vode utrošile 600-900 kilograma azota i 30-40 kilograma fosfora po hektaru. Inače, u mesu dagnji nalazi se 58-66 odsto proteina i malo minerala. Sadržaj amino-kiselina je dobro izbalansiran, pa se ovi proteini smatraju posebno pogodnim za ishranu svinja i živine. Sadržaj masnoće u ovim školjkama je 12-16 odsto i čine ga uglavnom polunezasićene,  posebno omega 3 masne kiseline.

Upotreba mesa morskih zvezda u ishrani domaćih životinja nije novost. Ovi morski organizmi počeli su da se koriste kao proteinska hrana za životinje još tokom i nakon završetka Drugog svetskog rata. Ova praksa zadržala se sve do 80-ih godina prošlog veka, kada je došlo do pojave bolesti ludih krava, pa je ovaj način ishrane prestao da se primenjuje.Od jula 2017. godine morske zvezde su ponovo odobrene kao hranivo u ishrani živine i svinja. Problem čini to što je ova vrsta organizama stavljena u istu kategoriju hrane u kojoj su i ribe. Naime, morske zvezde su, za razliku od riba, beskičmenjaci, koji se smatraju bezbednim sa stanovišta upotrebe u kontekstu pojave bolesti ludih krava. Ipak, zbog ove kategorizacije, i dalje je zabranjena njihova upotreba u ishrani goveda.

Kada je u pitanju hranljiva vrednost morskih zvezda, one sadrže 38-70 odsto proteina. Eksperimentima je utvrđeno da se prasadima u obroku može dati 5-10 odsto proteina poreklom od morskih zvezda. Ovaj procenat odnosi se samo na eksperimentalne uslove, dok se za proizvodne preporučuje 5-7,5 odsto proteina poreklom od ovih organizama. Kada su u pitanju alge, njihova proizvodnja koncentrisana je uglavnom u Aziji gde se proizvodi 99 odsto količina svežih algi, što na godišnjem nivou iznosi 25.000.000 tona. U Evropi, alge proizvode jedino Norveška i Francuska. Evropske alge sakupljaju se najčešće s prirodnih staništa, a ređe proizvode na specijalizovnim farmama. Na farmama se može proizvesti od tri do 30 tona algi po hektaru

Alge se najčešće koriste u ishrani ljudi, a zbog niskog sardržaja proiteina, teško se mogu uzeti u razmatranje kao proteinsko hranivo za domaće životinje. Međutim, one sadrže mnoge druge korisne materije, koje se smatraju korisnim za organizam životinja, te ih iz tog razloga ne treba zanemariti.

O kojem god izvoru hraniva iz mora da je reč, ono se pre upotrebe mora obraditi tako da se njegova hranljiva vrednost sačuva duži period. Najčešće se plodovi mora suše, ali se od njih postupkom zakiseljavanja može dobiti i neka vrsta silaže. Kada su u pitanju dagnje, mora se prvo odstraniti oklop da bi se koristile u ishrani svinja. Za ishranu živine može se upotrebiti čak i oklop u kojem se nalaze korisni minerali. Koji god metod čuvanja i obrade da se koristi izbegava se kuvanje dagnji, jer se na taj način najbrže uništavaju proteini i umanjuje hranljiva vrednost školjki.

Izvor:Poljoprivrednik