banner-image

Uzgoj šarole goveda obećava više mesa za izvoz

Stočari na na severu Bačke šansu za veći učinak u proizvodnji mesa vide uzgojem goveda rase šarole, pogodnoj za uzgoj po sistemu krava-tele. Na taj korak u selu Utrine u ađanskoj opštini opredelili su se na Tibor i Martin Berze, koji su se do sada bavili tovom junadi simentalske rase. Pre pet meseci opredelili su se za držanje goveda rase šarole, nabavkom priplodnih steonih junica u susednoj Mađarskoj. Za početak, uvezli su 12 steonih junica starosti 18 meseci, na predlog stručnjaka koji su mogućnosti držanja goveda šarole po principu krava-tele preporučili na našem području, a nameravaju da u najskorije vreme na farmi poveća broj grla ove rase.  

Šarole je inače, malo zastupljeno goveče, kako u Vojvodini, tako i u centralnoj Srbiji. Stručnjaci smatraju da su goveda rase šarole pogodna za držanje na našem podneblju. U pitanju je rasa koja je dobila ime po francuskoj provinciji, a nastala je od goveda koja su u Francusku dospela iz Italije zajedno sa rimskim legijama.

Ranije je goveda šarole bilo na našim prostorima više, u Titovo vreme, ali su potisnuta, delom i zbog toga što nije bilo podsticaja za držanje ovih goveda, a od pre tri godina i za njih ima subvencija iz državne kase.

Na farmi Berze u govedarstvu imaju iskustvo sa tovom junadi simentalske rase, za koje je telad nabavljana najviše na vašarima od nakupaca, pa je bilo dosta problema sa uginućem, od pet do deset posto.

Tibor Berze

– Mnogi stočari iz okoline, došli su do toga da su ispraznili staje, jer smatraju da se tov simentalaca ne isplati. Nisam protiv simentalaca, ali sam procenio da držanje šarolea može biti isplativije, pogotovo što očekujem da će ova rasa biti podržana iz agrarnog budžeta u cilju povećanja proizvodnje goveđeg mesa. Na našem području kod tova junadi je ranije bio zastupljeniji, a podsticajne mere kojih sada ima iz pokrajinskih i državnih institucija tome mogu da doprinesu – smatra Tibor Berze.

U prvom turnusu na farmi porodice Berze uvezene su steone junice starosti 18 meseci, ali pripremaju se i za uvoz onih starosti od 10 do 12 meseci. Martin Berze, koji iskustva u tovu simentalaca ima desetak godina napominje da će se potruditi da u najskorije vreme iz uvoza nabavi steone junice rase šarole i poveća proizvodnju, imajući u vidu mogućnosti koje su otvorene za izvoz.    

Martin Berze

Tibor i Martin Berze ukazuju da ovdašnja gazdinstva goveda imaju čime da hrane, jer raspolažu dosta površina pod pašnjacima, takođe mogu da obezbede i dovoljno kabaste hrane, pa žele da i kod nas potvrde iskustvo iz Mađarske, odakle se govedina šarolea izvozi za Tursku i Kinu. Goveda rase šarole su slabo zastupljena u Srbiji.

– Potencijala ima za ispašu i obezbeđenje stočne hrane za zimski period kada su goveda u stajama. U Utrinama je dosta stočara koji drže simentalce, ali u poslednje vreme oko 40 odsto gazdinstava je odustalo od tova junari, zato što je veliki procenat uginuća, veliki su troškovi veterinarske službe, pa na kraju nije povoljna računica. Utovljena goveda šarole rase na tržištu postižu cenu od 2,5 evra za kilogrma žive vage, dok za simentalce iznosi 1,9 do dva evra. Veća cena kod šarolea postiže se jer je veći randman mesa koji dostiže 60 do 62 odsto – predočava Tibor Berze.  

Način držanja šarolea po sistemu krava-tele podrazumeva da se ne računa na mleko, nego telad sisaju dok ne dostignu 200 do 250 kilograma, pri čemu se goveda drže

 na pašnjaku. Danas se smatra vodećom rasom u svetu po količini proizvedenog čistog mesa po grlu.
Šarole su krupna i teška goveda velikog okvira, sa izraženim širinom i dubinom. Imaju kratku i široku glavu, relativno kratak i mišićav vrat i dugačak i dubok trup. Leđna linija im je ravna s mnogo mišića. Ekstremiteti su kratki, a koža srednje debljine, pokrivena mekanom dlakom pšenične boje. Visina grebena odraslih krava je u proseku 138 cm, a bikova 145 cm. Prosečna masa tela krava je oko 800 kg, a bikova 1.250 kg. Krave se drže u priplodu prosečno sedam godina i za to vreme daju četiri do pet  teladi. U toku jedne laktacije krave daju oko 2.500 litara mleka. Mleko služi za ishranu teladi do četiri meseca starosti.

Držanje goveda po sistemu krava-tele ima osnovne karakteristike, da se krave drže na uobičajeni način sa osemenjavanjem i teljenjem, ali bez muže. Krave i telad se značajni period u godini drže na ispaši, dok su tokom hladnijeg perioda u stajama, a i u to vreme obezbeđuje im se manje intenziva ishrana. Pored šarolea i još nekih rasa koja se na ovaj način drže u Evropi, u Srbiji su po sistemu krava-tele zastupljena grla simentalske rase ili domaća šarena goveda

Irena Nađ