banner-image

Rasol na putu do ekskluzivnog proizvoda i izvoznog brenda

Futoški kiseli kupus jeste jedan od najpoznatijih i najuspešnijih brendova srpske poljoprivrede ali primenom nauke i inovativnih rešenja njegovi proizvođači mogu stvoriti dodatu vrednost i povećati konkurentnost. Primer za to je proizvodnja rasola, koji bi mogao da se u značajnijim količinama plasira i na svetsko tržište, rečeno je na konferenciji koju je u petak, 30. marta, organizovao Klaster panonskih prerađivača voća i povrća, povodom završetka projekta “Istraživanje i analiza rasola u kupusu udruženja “Futoški kupus”.

U projektu koji je realizovan uz podršku Razvojne agencije Srbije u okviru Programa podrške projektima za unapređenje ekonomskog razvoja učestvovali su eksperti Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, članice Klastera panosnkih prerađivača voća i povrća i proizvođači kiselog kupusa okupljeni u Udruženju “Futoški kupus”.

Predstavljajući rezultate projekta oni su opisali eksperiment za postavku fermentacije kupusa poboljšanjem postojeće tehnologije proizvodnje uz razvijanje postupka za iskorišćavanje rasola kao sporednog proizvoda. Projekat je realizovan u cilju održivosti fermentacionog sistema, čime je dobijena standardizacija proizvodnje kiselog kupusa i njegovog nusproizvoda – rasola, kao i dodata vrednost proizvoda kroz finalizaciju proizvodnje.

Time se, naglašeno je, povećava konkurentnost malih i srednjih preduzeća uključenih u projekat.

U okviru projekta, a na osnovu rezultata analiza sprovedenih u laboratoriji Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, definisan je novi proizvod dobijen procesom fermentacije. Da bi se omogućila proizvodnja dva kvalitetna proizvoda, kiselog kupusa i fermentacionog soka kiselog kupusa optimalnih karakteristika analiziran je svaki korak procesa fermentacije.

Urađeno je preko 370 analiza fermentisanog kupusa i blizu 40 analiza svežeg kupusa, na osnovu kojih su definisani standardni parametri kvaliteta proizvoda.

Najvažniji rezultati koje su kroz aktivnosti ovog projekta postigli stručnjaci iz oblasti tehnologije i proizvođači su dobijeni kvalitetni i konkurentni proizvodi – kiseli kupus i rasol, te proširena znanja o procesu fermentacije kupusa, kao i o procesu nastajanja fermentacionog soka i parametrima kvaliteta, inovacijama, savremenim tehnologijama…

Osim toga, učesnici projekta edukovani su o upravljanju menadžmentom, upravljanju sistemima kvaliteta, inovacijama…Jedan od značajnih rezultata je uvođenje inovacione tehnologije proizvodnje u preduzećima članova udruženja, a projektovana je i nabavljena oprema za fermentaciju kupusa i proizvodnju rasola.

U Klasteru panonskih prerađivača voća i povrća očekuju da će ti rezultati da doprinesu unapređenju proizvodnje ali i plasmanu rasola kojeg članovi Udruženja “Futoški kupus” izvoze od pretrprošle godine ali u manjim količinama.

-Karakteristika proizvoda sa dodatom vrednošću kakav je rasol je njegova ekskluzivnost, a to se može postići jedino uz primenu novih tehnoloških dostignuća i inovacija. – naglašavaju u Klasteru.

Ukisele po hiljadu tona, izvoze u Španiju, Kanadu…

Konzervisanje kupusa biološkim putem je u stvari mlečna fermentacija. Mlečna kiselina koja nastaje kao glavni produkt fermentacije ima konzervišući efekt, a i osnovni je sastojak koji daje ukus proizvodu. Za prizvodnju kupusa u glavicama neophodno je da glavice budu čvrste, dovoljno zrele i sa što većim sadržajem šećera.

Pogodna sorta za ovaj način proizvodnje je futoški kupus. Iz 100 kilograma svežeg kupusa dobija se, u zavisnosti od količine šećera i suve materije, 50 do 70 kilograma kiselog kupusa.

Kiseli kupus iz Futoga izvozi se širom sveta, od Rumunije, Španije do Kanade i Amerike. Veći ovdašnji proizvođači godišnje ukisele hiljadu tona futoškog kupusa, a trećinu prodaju stranim kupcima.

S. Kuprešanin