banner-image

Za deset godina izvoz voća prebacuje dve milijarde

U Srbiji postoje izvanredne mogućnosti za uspevanje gotovo svih voćnih vrsta. Tome pogoduju  povoljni edafski i klimatski uslovi. Proizvodnja voća u Srbiji nije još uskađena sa prirodnim potencijalima, kojima raspolažemo; budući razvoj treba usmeriti na još intenzivniju proizvodnju voća visokih prinosa i vrhunskog kvaliteta plodova. Voćarska proizvodnja ima brojne apsolutne i komparativne prednosti u odnosu na ostale delatnosti poljoprivrede. Proizvodnja voća može da bude veoma profitabilna delatnost posebno ako se proizvođači opredele za izvoz, ali tržišno orjentisananom proizvodnjom to se može postići samo ako su tehnologija gajenja i kvalitet plodova usklađeni sa zahtevima tržišta. Poslednjih godina zahvaljujući većim investicijama povećane su površine pod gotovo svim vrstama voća što je doprinelo da  učešće voćarske proizvodnje u bruto vrednosti poljoprivrede dostigne vrednost od 15%, a istovremeno izvoz ove delatnosti je premašio vrednost od 800 miliona USD i rangirao voćarstvo na prvom mestu među svim izvoznim delatnostima poljoprivrede.

Sve su to rezultati koji su obavezali RZS da harmonizuje statističko evidentiranje ove delatnosti sa međunarodnim statističkim metodama, posebno sa statistikom Eurostata.To će omogućiti analitičarima da u svojim analizama mogu da komparativno prate kretanja na međunarodnom tržištu i u Srbiji. Procene su da nastavkom investiranja u održivi rast i osavremenjavanju proizvodnje u ovoj delatnosti, voćarstvo Srbije može da za deset narednih godina prebaci vrednost izvoza od 2 milijarde USD.

Agrarni analitičar Vojislav Stanković

Republički zavod za statistiku (RZS) u svom studijskom projektu pod nazivom „Revizija vremenskih serija statistike voćarske proizvodnjepredstavio je podataka za period . U studiji su prikazani podaci o površinama, ostvarenoj proizvodnji i prosečnom prinosu za pojedinačne voćne vrste.

Revizija vremenskih serija statistike voćarske proizvodnje izvšena je u skladu sa Opštom politikom revizija Zavoda. Opšta politika revizija Zavoda je u potpunosti usklađena sa smernicama iz Priručnika o politici revizija u Evropskom statističkom sistemu (ESS Guidelines on Revision Policy), koji je usvojen od strane Komiteta Evropskog statističkog sistema (European Statistical System Committee). Revizija podataka izvršena je u okviru IPA 2015 višekorisničkog programa. Serije podataka objavljene u ovoj studiji omogućiće korisnicima praćenje trendova u proizvodnji voćnih vrsta.

Istraživanje o voćnjacima sprovodi se u zemljama članicama EU u petogodišnjoj periodici, dok je u Republici Srbiji ovako specijalizovano istraživanje po prvi put sprovedeno u 2017. godini i od tada je uvedeno u Plan redovnih statističkih istraživanja.

Istraživanje o voćnjacima predstavlja okvir za sprovođenje redovnih godišnjih statističkih istraživanja na bazi uzorka, kojima se prikupljaju podaci o površinama i proizvodnji voća, a ujedno i obezbeđuje podatke koji se godišnjim statističkim istraživanjima ne prikupljaju, kao što su na primer podaci o gustini sadnje i starosti po sortama posmatranih voćnih vrsta. Prikupljeni podaci o površinama, gustini sadnje i starosti, za sledeće voćne vrste: jabuke, kruške, kajsije i breskve, prikazane po sortama, bez obzira na to da li su dezertne ili su sorte za industrijsku preradu. Takođe, prikupljeni su i podaci o površinama za sledeće voćne vrste: šljive, višnje, maline, trešnje, dunje, orahe, lešnike, bademe, kupine i borovnice. Detaljni podaci ovog istraživanja RZS će objaviti na svom sajtu u toku 2018. godine.

Rezultati ovako sveobuhvatnog istraživanja o voćnjacima 2017. godine bili su osnov za korekciju podataka o rodnim površinama, proizvodnji i/ili prosečnom prinosu za posmatrane voćne vrste.

Metod revidiranja serije podataka

Korekcija podataka statistike voćarske proizvodnje izvršena je za seriju 2013 – 2017. godine i urađena je na osnovu rezultata najvažnijih statističkih istraživanja koja obezbeđuju podatke o voćarskoj proizvodnji:

•           Istraživanje o voćnjacima 2017;

•           Godišnje Ankete o biljnoj proizvodnji, za period 2013 – 2017 godine;

•           Popisa poljoprivrede 2012;

Istovremeno, za određeni broj voćnih vrsta korišćene su i raspoložive informacije dobijene iz administrativnih izvora i ekspertske procene 35 poljoprivrednih savetodavnih stručnih stanica koje se izrađuju na mesečnom nivou i koriste se pri izradi konačnih rezultata voćarske proizvodnje u Republici Srbiji kao i drugi raspoloživi podaci Zavoda (izvoz i uvoz, bilansi za pojedine voćne vrste i dr.).

Rodne površine pod voćem

 Vremenska serija podataka o rodnim površinama za sve voćne vrste, revidirana je na osnovu rezultata Istraživanja o voćnjacima 2017, Popisa poljoprivrede 2012, rezultata Anketa o biljnoj proizvodnji u posmatranim godinama korišćenjem trenda kretanja podataka o površinama kao i dostupnih administrativnih izvora za posmatrani period.

Ostvarena proizvodnja

Podaci o ostvarenoj proizvodnji izračunati su množenjem revidiranih podataka o površinama pod voćnim vrstama i prosečnog prinosa koje su voćne vrste imale u ranijim istraživanjima statistike biljne proizvodnje. Za pojedine voćne vrste (jabuka, kruška, breskva, nektarina, orasi) primenjen je revidirani podatak prosečnog prinosa.

Prosečni prinos

Podaci o prosečnom prinosu nisu menjani za većinu voćnih vrsta, dok su za pojedine voćne vrste kao što su: jabuka, kruška, breskva, nektarina, orasi, podaci o prosečnom prinosu revidirani na osnovu sprovedenog Istraživanja o voćnjacima 2017. i utvrđeno da su prosečni prinosi za ove voćne vrste veći nego što su dobijeni kroz dotadašnje Ankete o biljnoj poroizvodnji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Vojislav Stanković