banner-image

Brendovi i dalje nemaju svuda isti kvalitet

Evropska komisija će pokrenuti uporedne testove u Evropskoj uniji, kako bi identifikovala eventualne razlike u kvalitetu prehrambenih proizvoda iste marke. Ovakva odluka dolazi nakon što su neke države istočne Evrope osudile praksu “dvostrukog standarda” .

Naime, prošle godine su zemlje istočne Evrope prenele rezultate svojih uporednih testova u kojima se otkrivaju razlike u sastavu proizvoda jedne marke koje se prodaju u zapadnom i istočnom delu EU. Rezultati koje je dobila Mađarska, Slovačka i Bugarska pokazali su razliku u kvalitetu nekih proizvoda iste marke, pa se tako, između ostalog, dokazano da je “Nutela” manje kremasta, Koka Kola “siromašnija” , a čokolada u prahu “ Neskvik” slabijeg ukusa. Bilo je tu i drugih proizvoda koji se za potrebe tržišta istočne Evrope i Zapadnog Balkana ne prave u matičnim državama kompanija proizvođača, već su one proizvodnju za njih izmestila u druge zemlje, gde imaju jeftiniju radnu snagu i uslove za rad i svoje proizvode namenile upravo za istočnoevropsko i balkansko tržište.

Jeste Evropska komisija  prošle godine izdala “preporuku” članicama EU kako da se bore protiv dvostrukog standarda u prehrani, ali sada je  odlučila da pokrene novi metod testiranja kako bi se uporedio kvalitet proizvoda poznatih marki. Prvi rezultati na nivou cele EU biće saopšteni do kraja godine. Time će ista ta Evropska komisija drugačije gledati na optužbe zemalja istočne Evrope i više neće moći ostati samo na objašnjenju da “multinacionalne kompanije mogu slobodno da prilagode svoje proizvode različitim tržištima”.

Analiza niza prehrambenih proizvoda kupljenih u supermarketima u osam članica EU – Nemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj, pokazala je da se kvalitet proizvoda multinacionalnih kompanija koji se pod istom markom isporučuju različitim evropskim zemljama razlikuje.

Kako za “Dnevnik” objašnjava Goran Papović, direktor Nacionalne  organizacije potrošača Srbije, odavno je poznato da mnogi proizvodi koji dolaze na naše tržište nemaju isti kvalitet kao original.

Davno se zna da u Srbiju roba lošijeg kvaliteta uglavnom stiže iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gde velike svetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namenjenu za stanovništvo ovog dela Evrope. Rezultati istraživanja u susednoj Hrvatskoj,  dokazali su da je kvalitet deterdženta za pranje veša renomiranog evropskog proizvođača goreg kvaliteta nego u nekoj drugoj zemlji EU. Češka i Slovačka su ovu uporednu analizu već uradile i ustanovile da čak trećina EU proizvoda koji se prodaju kod njih lošijeg kvaliteta, kao i Mađari i Slovaci, rekao je Papović.

Podseća da je NOPS 2011. uradio uporednu analizu proizvoda, ali na malom uzroku jer je reč o veoma skupoj analizi s obzirom da ispitivanje samo jedog hemijskog proizvoda košta i do 2.000 evra, a da su rezultati bili frapantni jer se pokazalo da su kreme za lice lošije, da čokolade imaju manje kakaoa, a začini više soli nego povrća.

Papović ističe da zapravo najmanji problem predstavlja kvalitet “Milka” čokolade, jer postoje drugi proizvodi koji se znatno više razlikuju, a koje naši potrošači naveliko koriste uvereni da su oni kvalitetni kao u zapadnim državama.

Mnogo veći problem su hemijski proizvodi, kvalitet kobasica, mesa i svega ostalog što privlači pažnju potrošača zbog marke proizvođača i njegove poznatosti upravo po dobrom kvalitetu. Naši potrošači se susreću s istim problemom kao i Mađari, Bugari, Česi, Slovaci i toga su i te kako svesni. Svet je postao globalno selo i naši državljani koji kupe isti proizvod na Zapadu i ovde jasno vide razliku u kvalitetu. Zato i sugerišemo našim potrošačima da čitaju dekleraciju i iz nje će im sve biti jasno. Ako je uputstvo na njoj napisano na hrvatskom, makedonskom, bugarskom onda se zna da je to roba za istočno tržište, a ako na njemu stoji i španski, francuski i nemački onda je reč o dobrom kvalitetu, kaže Papović.   

Mnogi proizvodi koji dolaze na naše tržište nemaju isti kvalitet kao oni koji se prodaju u zapadnim zemljama EU. To je vređanje dostojanstva potrošača, a Srbija ne sme sebi da dozvoli da bude smetlište Evrope. Šta znači opravdanje poznatih proizvođača da svoje proizvode prilagođavaju lokalnim uskusima. Pa to vređa dostojanstvo i predstavlja zloupotrebu. Kompanijama je samo važna proizvodnja i da je povećaju, a za potrošače ih nije briga. One su otvorile pogone u siromašnijim zemljama EU i odatle snabdevaju opet nas “siromašnije”, a mi valjda treba da budemo zadovoljni što uopšte možemo da kupimo proizvode poznatih marki, objašnjava Papović.

Prema njegovim rečima, NOPS je prethodnih godina upozoravao na to  što su sada i definitivno analizom utvrdili Mađari, Bugari, Poljaci, Česi.

Sada se mi iz Srbije spremamo da konkurišemo i dobijemo sredstva za ispitivanje proizvoda. Prethodnih godina smo se snalazili pomoću “štapa i kanapa” kada je reč o analizi kvaliteta proizvoda, jer nismo imali dovoljno novaca niti su naše labaratorije mogle sve da provere. Sada možemo da proveravamo kvalitet proizvoda  i zato tražimo novac od ministarstava trgovine i privrede, ali za sada nema razumevanja za tako nešto. Probaćemo da kroz evropske fondove dođemo do sredstava, kaže Papović dodajući da potrošači Srbije dobro uočavaju razlike i da se obraćaju NOPS-u pa je zato i važno da se urade analize i rezultati prezentuju.

Izvor:Dnevnik