banner-image

Srpska poljoprivreda sve bolja u izvozu – lane prodali robe za 4,96 milijardi dolara

Rezultati poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u spoljnotrgovinskoj razmeni u 2021. godine

 Autor: Vojislav Stanković 

U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u u  2021. godini ostvarena je vrednost izvoza od 4.967,4  miliona USD, što predstavlja rast od 19,7% u odnosu na ostvarene  rezultate u 2020. godini (iznosila je 4.149,5 miliona USD), sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 19,4%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 2.800,7  miliona USD je za 19,9% veća od ostvarenog u 2020. godini (iznosila je 2.335,9  miliona USD), sa učešćem u ukupnom  robnom  uvozu od 8,3%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2021. godini, beleži rast od 19,5%, odnosno za 353,1  miliona USD je veći u odnosu na ostvareni u 2020.  godini i iznosi 2.166,7 miliona USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  177,4%.

U 2021. godini u izvozu poljoprivreda i prehrambena industrija realizovale su manji fizički obim (količine) za 10,8%, ukupna vrednost je veća za 19,7%, dok su prosečne jedinične vrednosti veće za 34,2%..

Na uvoznoj strani fizički obim pomenute grupe proizvoda je veći za 12,4%, vrednost je veća za 19,9%, dok su jedinične vrednosti u proseku veće za 6.4%

Pomenuti pokazatelji ukazuju da se povoljni rezultati u izvozu baziraju na rastu cena na globalnom tržištu.

 U bilansu razmene poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije s inostranstvom u u  2021. godini ostvarena je vrednost izvoza od 4.967,4  miliona USD, što predstavlja rast od 19,7% u odnosu na ostvarene  rezultate u 2020. godini (iznosila je 4.149,5 miliona USD), sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 19,4%. Istovremeno, vrednost uvoza u visini od 2.800,7  miliona USD je za 19,9% veća od ostvarenog u 2020. godini (iznosila je 2.335,9  miliona USD), sa učešćem u ukupnom  robnom  uvozu od 8,3%. Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2021. godini, beleži rast od 19,5%, odnosno za 353,1  miliona USD je veći u odnosu na ostvareni u 2020.  godini i iznosi 2.166,7 miliona USD, sa stopom pokrivenosti uvoza izvozom od  177,4%.

Posmatrano po odsecima SMTK, u izvozu dominiraju robne grupe: voće i povrće, sa ostvarenim izvozom u vrednosti od 1.273,6 miliona USD, sa rastom od 19,4% i učešćem od 5% u ukupnom robnom izvozu uz suficit od 643,5  miliona USD i žita i proizvodi na bazi žita, u vrednosti od 1.140,3  miliona USD, sa učešćem od 4,5% u ukupnom robnom izvozu i ostvarenim suficitom od 949 miliona USD.  Po ostvarenoj vrednosti u uvozu najzastupljeniji su odseci: voće i povrće sa vrednošću uvoza od 630,1 miliona USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 1,9% i kafa, čaj, kakao i začini   u vrednosti od 305,7 milion USD, sa učešćem u ukupnom uvozu od 0,9% negativnim saldom od -170,5 miliona USD.

Najznačajniji proizvodi agrarnog porekla u izvozu u 2021. godini su: kukuruz merkantilni u vrednosti od 557 USD, malina smrznuta u vrednosti od 426  miliona USD, pšenica markantilna u vrednosti od 255 miliona USD, cigarete od duvana u vrednosti od 229 miliona USD,  duvan za pušenje u vrednosti od 196 miliona USD, ostali prehrambeni proizvodi u vrednosti od 155 miliona USD, hrana za pse i mačke u vrednosti od 147 miliona USD,  jabuka sveža u vrednosti od 127 miliona USD,voda sa dodatkom šećera u vrednosti od 102 miliona USD, kupina zamrznuta u vrednosti od 101 miliona USD i šećer od šećerne repe u vrednosti od 100 miliona USD, ulje od suncokreta sirovo u vrednosti od 98 miliona USD. Detaljnije u priloženom grafikonu.

Na uvoznoj strani, među agrarnim proizvodima dominiraju: ostali prehrambeni proizvodi u vrednosti od 155 miliona USD, prerađeni duvan, esencije u vrednosti od 82 miliona USD, duvan ižiljeni u vrednosti od 77 miliona USD, banane sveže u vrednosti od 69 miliona USD, ostali pekarskin proizvodi u vrednosti od 63 miliona USD,  i kafa sirova u vrednosti od 63 miliona USD,  meso svinjsko zamrznuto u vrednosti od 62 miliona USD i hrana za pse i mačke u vrednosti od 62 miliona USD, detaljnije u priloženom grafikonu.

Posmatrano po regionima Srbije, najveće učešće u izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u 2021. godini  imao je region Vojvodine (44%), sledi Beogradski region (32%), region Šumadije i Zapadne Srbije (21%), region Južne i Istočne Srbije (3%).

Najveće učešće u uvozu Srbije imao je Beogradski region (43%), slede regioni Vojvodine (42%), region Šumadije i Zapadne Srbije (9%), region Južne i Istočne Srbije (6%).

Izvoz i uvoz po regionima dat je prema sedištu vlasnika robe u momentu prihvatanja carinske deklaracije. To znači da vlasnici robe, po carinskom zakonu, mogu biti proizvođači, korisnici, izvoznici ili uvoznici robe. Ovu činjenicu treba imati u vidu prilikom tumačenja podataka po regionima.

Indeksi jediničnih vrednosti izvoza i uvoza, indeksi fizičkog obima izvoza i uvoza i odnosi razmene kao indikatori imaju veliki značaj za objektivno i kompleksno sagledavanje ekonomskih odnosa Republike Srbije sa inostranstvom a posebno za sagledavanje spoljnotrgovinske robne razmene. Oni takođe imaju veliki analitički značaj,u smislu veličine njihovog uticaja na promene vrednosti robne razmene sa inostranstvom, za međunarodna poređenja, za izračunavanje odnosa razmene kao pokazatelja rentabilnosti spoljnotrgovinske razmene, kao i za potrebe nacionalnih računa odnosno bilansa plaćanja kao njihov deflator za svođenje sa tekućih na stalne cene.

Polazeći od rezultata robne razmene sa inostranstvom kao osnove, obračun jediničnih vrednosti izvoza i uvoza ima za primarni cilj analitičko sagledavanje dinamike kretanja prosečnih cena izvoza i uvoza. Uslovno je uzet izraz „cene“, mada je ovde pre svega reč o jediničnim vrednostima (unit values) izvoza i uvoza.

Osim primarnog cilja, kompleksni statistički obračun jediničnih vrednosti izvoza i uvoza ima i druge, isto tako važne ciljeve, kao što su:  sagledavanje i analiza dinamike izvoznih i uvoznih prosečnih cena po odabranim agregatima;  izračunavanje globalnih statističkih indikatora kao što su indeksi fizičkog obima izvoza i uvoza i odnosi razmene;  izrada koncepcije dugoročne i tekuće politike razvoja;  planiranje i odlučivanje u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom;  dobijanje preciznije slike tj. obima realnih promena o kretanju robne razmene sa inostranstvom; svođenje nacionalnih računa i bilansa plaćanja sa tekućih cena na stalne cene, gde se indikator jediničnih vrednosti izvoza i uvoza koristi kao deflator;  analize koje se rade u naučnim institutima, privrednim komorama i drugim institucijama i organizacijama u zemlji i inostranstvu.

Ostvaren fizički obim (količine), vrednosti i jedinične vrednosti obračunati su po odsecima SMTK, revizije IV u izvozu i uvozu poljoprivrede i prehrambene industrije Srbije u 2020. i 2021. godine

U 2021. godini u izvozu poljoprivreda i prehrambena industrija realizovale su manji fizički obim (količine) za 10,8%, ukupna vrednost je veća za 19,7%, dok su prosečne jedinične vrednosti veće za 34,2%..Manji fizički obim (količine) registrovan je kod šest odseka, a posebno je značajno da je odsek žitarica i prerađevina od žita k, oji je  u proteklim godinama imao najveći ponder u izvozu  imao manji fizički obim za 16,1%.Kod vrednosnih pokazatelja samo je odsek uljano semenje i plodovi od ulja zabeležio manju vrednost. Pomenuti pokazatelji ukazuju da se povoljni rezultati u izvozu baziraju na rastu cena na globalnom tržištu.

Na uvoznoj strani fizički obim pomenute grupe proizvoda je veći za 12,4%, vrednost je veća za 19,9%, dok su jedinične vrednosti u proseku veće za 6.4%. Fizički obim uvoza je manji kod odseka živih životinja i mleka, mlečnih proizvoda i jaja. Jedinične vrednosti su manje kod živih životinja, mesa i prerađevina i uljarica i prerađevina od ulja. Opširnije u priloženim tabelama: