Portal pametne poljoprivrede

Za svaku baštu, povrtnjak, njivu, voćnjak potreban je humus. Humus je materija koja sterilno tlo pretvara u plodno zemljište.

U prirodi, humus nastaje od biljnih ostataka, mrtvih životinja i drugih organskih ostataka koji se razgrađuju. U šumovitim oblastima, zemlja je prirodno bogata humusom dok u onim sa oskudnijom vegetacijom, poput priobalnih regija ili pustinja, zemljište sadrži veoma malo humusa, što ga čini neplodnim. Na kultivisanom zemljištu, vegetacija koja raste mimo gajenih kultura, najčešće nije dovoljna da bi od nje nastalo dovoljno humusa.

Materija nastala kroz proces temeljne dekompozije biljnih i životinjskih ostataka, posredstvom glista, bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama, predstavlja humus. Humus je površinski sloj zemlje, dubok svega desetak santimetara, braon je ili crne boje i ima mekanu, mrvičastu i lako propusnu strukturu. U sebi sadrži obilje elemenata neophodnih za rast biljaka, poput azota, fosfora, sumpora, kalcijuma, magnezijuma i kalijuma, a hemijski sastav humusa varira u zavisnosti od kojeg materijala je ragradnjom nastao.

Zašto je humus važan

Poštoji više razloga koji humus čine presudnim za zdravlje zemljišta. Pre svega, humus obiluje nutrijentima neophodnim za rast biljaka uključujući azot i to u formi koja je lako dostupna biljkama. Zatim, prisustvo humusa daje zemljištu mekanu i mrvičastu teksturu neophodnu za protok kiseonika do korena biljaka. Takođe, humus omogućava prolazak vode kroz zemljište, apsorbuje je i zadržava, što zemlju čini dobro dreniranom.

Međutim, sadržaj humusa u zemljištu brzo se troši, budući da ga u velikoj meri crpe usevi i gajene biljke, pogotovo u intezivnoj proizvodnji. Nivo humusa u zemljištu dodatno se redukuje prevrtanjem površinskog sloja zemljišta prilikom uklanjanja korova, a zatim i delovanjem sunca, vetra i jakih kiša. Zato je neophodno dodavati humus u zemljište na svakih godinu dana. Ugradnja organskog materijala može vremenom da dovede do povećanja stabilnog nivoa organske materije u tlu. Izvori organskih materijala mogu biti žetveni ostaci, stajnjak, kompost, zeleno đubrivo, višegodišnje trave i mahunarke.

Dodavanje veštačkih đubriva nije zamena za humus, niti je održivo rešenje za zdravlje zemljišta budući da humus za zemljište čini mnogo više od običnog snabdevanja nutrijentima. Veštačka đubriva, takođe, ne pospešuju delovanje mikroorganizama u zemljištu, koji su presudni za pretvaranje organske materije u lako pristupačna hraniva za biljke.

Reference:
“Soil Organic Matter.” Cornell University Cooperative Extension, 2008, The spruce, “Mulch Basics.” University of Connecticut Home and Garden Education Center, 2016,