banner-image

Saznajte sve o regenerativnoj poljoprivredi – 23. juna u Sremskoj Mitrovici

U petak, 23. juna 2023. godine u hotelu Srem u Sremskoj Mitrovici, održaće se skup: Savez za regenerativnu poljoprivredu – radionica i trening.

U okviru skupa biće objašnjene koristi regenerativne poljoprivrede u ekonomskom smislu, unapređenju zdravlja zemljišta i borbi protiv klimatskih promena, kao i o načinima stimulacije poljoprivrednika da pređu na ovaj sistem proizvodnje.

Poljoprivrednici će moći da čuju iskustva primene regenerativne poljoprivrede u Srbiji i osnovna pravila i zahteve od Floriana Farkaša, savetodavca i poljoprivrednika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj oblasti.

Takođe, biće u prilici da vide demonstraciju tehnologija koje se razvijaju kao podrška ovom tipu poljoprivrede.

Na kraju, od predstavnika Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i Instituta za zemljište, učesnici će dobiti informacije o budućem IPARD III Mera 4 programu za finansijsku podršku poljoprivrednicima.

Na skupu se očekuje i učešće predstavnika Razvojne agencije Vojvodine, osiguravajućih kuća, lokalne samouprave, kompanija koje su strateški opredeljene za podršku regenerativnoj poljoprivredi i ostalih zainteresovanih strana koje će imati priliku da razmene mišljenja i trasiraju put ka većem okretanju ka regenerativnim praksama u Srbiji.

Skup se organizuje u okviru razvojnog projekta AgriCapture koji je finansiran od strane EU. Organizatori su Udruženje poljoprivrednika opštine Ruma, Gilab doo Beograd i The Association of Balkan Eco-Innovations.

Učešće je besplatno. Zbog ograničenog broja učesnika, neophodna je registracija.

Link za registraciju:

https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdLwHuRECN-xIvtyk1VshybYVxhdbiVjNPP3P4To0Zp7-m9Yw/viewform?usp=pp_url

Agendu za radionicu možete pogledati ovde:

Radionica-i-trening-23062023-Agenda

IPARD podsticaji za proizvodnju kojom se čuva životna sredina

Naročitu korist od novog IPARD programa imaće poljoprivrednici koji će primenjivati prakse korisne za životnu sredinu. Podrška takvoj proizvodnji biće davana u okviru Mere 4 IPARD– Agroekološko-klimatske mere i i mera organske proizvodnje.

Kada se u okviru IPARD III programa akredituje mera namenjena ovoj vrsti proizvodnje, poljoprivrednici će imati mogućnost da apliciraju za podršku koja će iznositi i do 436 evra po hektaru godišnje.

Agroekološko-klimatska mera i organska proizvodnja (Mera 4) biće najsličnija meri direktnih plaćanja. Predloženo je pet operacija unutar ove mere i to na obradivim površinama, u višegodišnjim zasadima i na livadama programa akredituje mera namenjena ovoj vrsti proizvodnje, poljoprivrednici će imati mogućnost da apliciraju za podršku koja će iznositi i do 436 evra po hektaru godišnje.i pašnjacima.

Operacije koje će se podsticati su sledeće:

– Plodored na obradivim površinama
– Mehaničko uklanjanje korova u višegodišnjim zasadima
– Zatravljivanje međurednog prostora u višegodišnjim zasadima
– Uspostavljanje i održavanje cvetnih traka na obradivim površinama
– Održivo upravljanje livadama i pašnjacima kroz ekstenzivnu ispašu

Podrška je u vidu godišnjeg plaćanja po jedinici površine, to jest po hektaru.

Cilj Mere 4 je podsticaj poljoprivrednih praksi koje su korisne za životnu sredinu tako što čuvaju i poboljšavaju prirodne resurse i ublažavaju negativne efekte poljoprivrede na zemljište, vodu i vazduh.

Da bi poljoprivrednici dobili ovu podršku iz IPARD fonda neophodno će biti da potpišu ugovor na najmanje 5 godina o sprovođenju prihvaćenih obaveza za određenu operaciju. Obavezna će biti edukacija korisnika pre sprovođenja prihvaćenih obaveza i još jedna do kraja treće godine sprovođenja.

Poljoprivrednici će morati da se pridržavaju relevantnih nacionalnih standarda i obaveza navedenih u svakoj operaciji. Takođe, moraće da vode evidenciju na gazdinstvu koja sadrži informacije o svim poljoprivrednim aktivnostima koje su relevantne za obavezu.

Uglavnom, podsticaj će moći da dobiju isključivo registrovana poljoprivredna gazdinstva koja dobrovoljno prihvate obavezu koja podrazumeva primenu praksi korisnih za životnu sredinu (tako što čuvaju i poboljšavaju prirodne resurse i ublažavaju negativne efekte poljoprivrede na zemljište, vodu i vazduh).