banner-image

Šta je krem med i kako na prirodan način da podignete gvožđe i imunitet

Za pčelarstvo se vezuje utisak da je reč o muškom poslu, međutim, sve je više žena koje se posvećuju radu sa pčelama i veoma su uspešne u tome. Osim što proizvode med, one proizvodnju proširuju na nove načine, a sve imaju jedan zajednički motiv – zdravlje. Danijela je četvrta generacija pčelara u svojoj porodici, a ovu poljoprivrednu delatnost je podigla na viši nivo. Ako nikada niste čuli za krem med, onda će vas sigurno interesovati šta proizvodi i na koji način radi.

Danijela Munitlaković dolazi iz okoline Čačka, sa obronka planine Jelice, gde danas i proizvodi med. Po struci je ekonomista i sve vreme je radila u velikim sistemima. Pre godinu dana je odlučila da da otkaz i kancelariju definitivno zameni radom pod nebom i sa pčelama.

Danijela Munitlaković, od menadžera prodaje do vrhunskog pčelara, preduzetnice i apipedagoga

– Sve je počelo pre, nekih, 5 godina, kada sam odlučila da napravim iskorak i uključim se u posao sa kojim se mama bavila. Naime, moj pradeda Nikola je počeo da se bavi pčelarstvom davnih dvadesetih godina prošlog veka. Znanje i ljubav prema pčelama su se prenosili generacijama: od pradede, preko dede koji je sve to preneo mojoj mami Slavici, a ona meni. Ja sam počela uz nju da učim, a uz nas dve i moj muž – priča nam Danijela.

Danijela i njena porodica se ne bave klasičnim, konvencionalnim pčelarenjem, već odgovornim pčelarstvom u stacionarnom pčelinjaku. Zatim, ne proizvode samo med, već su otišli korak dalje i napravili inovativan proizvod za naše prostore – krem med u koji se mešaju različiti visokokvalitetni i lekoviti sastojci. Svoj posao je dodatno proširila na apiterapiju, a ni to nije kraj planovima ove predivne žene koja je celo svoje biće posvetila pčelarstvu.

Zdrava alternativa slatkišima i lek

– Poslednjih godina uočen je trend gojaznosti kod dece i ideja nam je bila da napravimo zdravu alternativu industrijskim slatkišima. Zavisnost od šećera je dobro poznata, kao i to da ima svoju tamnu stranu. Mnoge bolesti, kao što su kardiovaskularne, dijabetes, slab imunitet se povezuju sa šećerom.  Svest ljudi se polako menja i kupci su sve više zainteresovani za zamenu konditorskih proizvoda, koji su puni šećera i aditiva, prirodnim proizvodima koji su zdravi, a pružaju isti ugođaj – priča nam Danijela.

Krem med dobija se posebnom tehnologijom

Kako dalje navodi, krem med su videli da se pravi u Sloveniji. Posebnom tehnologijom dobija se med koji je gušći od obično meda, ne razliva se, ima finu, baršunastu strukturu bez krupnih kristala i može lako da se maže na hleb i peciva. Ovako dobijena osnova može da se obogati lekovitim i ukusnim dodacima, te je tako nastala kolekcija krem meda, ponekad i sa pomalo neobičnim sastojcima.

– Sa krem medom mešamo organske, visokokvalitetne sastojke. Na primer, imuno med za decu sadrži polen, divlju borovnicu, ribizlu, divlju kupinu, malinu i limun. Proizvod je već dobro poznat mamama koje kažu za njega da je „med bez koga se ne kreće u vrtić“. Jasno vam je koliko znači i mamama i deci i koliku ima efikasnost na imunitet – kaže Danijela.

Prema njenim rečima, najteže je bilo dodati osetljivo voće, kao što je malina.

– Malina je izuzetno osetljiva i traži poseban način obrade kako bi se sačuvali ukus, boja i svi vitamini. Mi koristimo liofilizaciju – postupak odstranjivanja vode pre nego što će se plod zamrznuti na niskoj temperaturi. Ovakvim načinom konzervisanja čuva se hemijski sastav, mikrostruktura i sva hranljiva svojstva ploda, što vi osećate kroz bogatstvo voćnog ukusa i mirisa – objašnjava nam Danijela.

Odgovorno pčelarstvo, stacionirane košnice 

Bronhi med je nastao kao odgovor na sve veće prisustvo respiratornih infekcija, kako kod dece, tako i kod odraslih, a pokazao je, kako kaže naša sagovornica, neverovatan uspeh kod saniranja svih respiratornih infekcija.

– Pored Imuno meda za decu, Bronhi med mi je jedan od najdražih proizvoda i ujedno mi je bio završni rad pri školovanju za apiterapeuta, tako da ovoj temi pristupam baš sa puno ljubavi i znanja – priča nam Danijela i dodaje – Posebno mi je drago što sve više lekara kupuje moje proizvode i preporučuje drugim ljudima nakon što su se sami uverili u njihov kvalitet i delovanje.  Na ovaj način med sa semenom koprive je doživeo pravi bum – jedna doktorka je podigla sebi gvožđe samo sa jednom teglom meda, a posle višegodišnje borbe sa anemijom. Ljudi su čuli, počeli da zovu i traže med koji je doktorka koristila.

Apiterapija kao logičan pravac proširenja posla

Danijela se konstatno usavršava, kako u zemlji, tako i u inostranstvu. Završila je obuku za apiterapeuta i apipedagoga u Beogradu na akademiji koju vodi Milan Stevanović, a apipedagogiju pri slovenačkom univerzitetu Eneja.

– Apiterapija je sfera mog interesovanja jako dugo i, nekako, prirodan i logičan nastavak pčelarenja. Moj deda je lečio sinuse i paradentozu koristeći propolis koji smo žvakali. Sada imam i zvaničnu licencu sertifikovanog apiterapeuta za isceljenje pčelinjim proizvodima i priliku da proširim svoje znanje sa novim saznanjima, ali i da edukujem druge ljude o lekovitosti pčelinjih proizvoda i obučim da ih koriste – priča nam Danijela.

Zdravlje u teglama

Interesovalo nas je šta je, zapravo, apiterapija.

– Apiterapija je holistička naučna disciplina, koja se bavi korišćenjem pčelinjih proizvoda u preventivne i terapijske svrhe. Apiterapija je pristupačna za zdravlje ljudi, finansijski dostupna, a na duže staze znatno „lekovitija“ od tradicionalne medicine i trebalo bi je popularizovati što više kako bi postala  efikasan način zdravstvene zaštite – navodi Danijela i dalje objašnjava – Znate, pčelinji proizvodi su tradicionalni lekovi koji se koriste u mnogim kulturama zbog svojih zdravstvenih i isceljujućih svojstava. Dok je primarni proizvod med, ostali pčelinji proizvodi kao što su propolis, matični mleč, pčelinji polen, pčelinji vosak, pčelinji otrov i vazduh iz košnica su nepravedno zapostavljeni. Ovi proizvodi sadrže brojna fenolna jedinjenja, peptide, flavonoide, polisaharide, vitamine i minerale koji imaju širok spektar delovanja.  Do danas je dokazano da pčelinji proizvodi imaju antivirusna, antibakterijska, antifungalna, antiinflamatorna, antioksidativna, imunomodulaciona i kardioprotektivna svojstva.

Apiterapija se primenjuje za isceljenje bolesti, međutim, tretman zahteva strpljenje i istrajnost i mora biti prilagođen svakom pojedincu zbog različitog delovanja na različite individualne reakcije.

– Veoma je važno otkloniti sumnju na alergije na pčelinje proizvode i u isceljenju uvek kretati od manjih doza koje se postepeno povećavaju,  a sve u zavisnosti od stanja pacijenta, godina, težine i vremena primene – objašnjava Danijela.

Osnovni cilj apiterapije je smanjenje upotrebe lekova, a posebno antibiotika, antireumatika, kortikosteroida, koji pored toga što podstiču rezistenciju izazivaju i niz drugih smetnji, kao što su osip, bolovi i nadutost u stomaku, povraćanje, dijareju, alergije, ekceme.

Pored svega navedenog, prednosti ovih proizvoda za imunološki sistem su izuzetne, a mnogi od njih doprinose proizvodnji antitela, stvaranje imunih ćelija i stimulaciju urođenih i adaptivnih imunih odgovora (Hashem, H . (2020)).

Sledeći cilj – edukacija dece

– Sledeće što mi je u planu, a zbog čega sam i završila apipedagogiju je edukacija dece o značaju pčelinjih proizvoda i uopšte rad sa decom, kao i prilagođavanje pčelinjaka za grupne posete škola i vrtića – otkriva nam Danijela.

Sledeći korak – edukacija dece o značaju pčelinjih proizvoda

Još jedan od njenih ciljeva je da podstiče sve ljude oko sebe da se bave pčelarstvom iil bar da pomognu pčelama. Ako ne znate kako, Danijela ima savet:

– Pčelama možete da pomognete sadnjom medonosnih biljaka bukvalno gde god nađete prigodno mesto. Poljoprivrednici mogu da povedu više računa kako koriste pesticide, a to je da prskaju kasno uveče i kada nema vetra i da se trude da ne koriste one koji štete pčelama. Možete da kupujete med i pčelinje proizvode direktno od pčelara i na taj način da ih podržite – zaključuje Danijela.

 

Tekst priredila: Tijana Todorović
Sagovornica i autorka fotografija: Danijela Munitlaković, Plodovi Srbije