banner-image

U berbi duvana u Hrtkovcima: Zahtevna ali je isplativa proizvodnja „virdžinije“

U poljoprivrednom gazdinstvu Branislava Brankovića iz Hrtkovaca pored duvana koji se uzgaja za fabriku kompanije JTI iz Sente na 20 hektara i dominantni je usev, na još 15 hektara u setvenoj strukturi su suncokret i žitarice. Branković predočava da je proizvodnja duvana dosta zahtevna i traži veliku posvećenost, mnogo više naspram žitarica i ostalih ratarskih kultura, ali su ulaganja i uloženi trud isplativi. 

– Oko duvana ima jako puno posla, počev od zasnivanja rasada pod plastenicima, do rasađivanja, okopavanja, zalamanja cvetova, zaštite useva i pogotovo u sezoni berbe koja traje više od tri meseca – predočava Branković. – Proizvidnja duvana tipa „virdžinija“ iziskuje jako velika ulaganja i u radnu snagu, agrotehniku, a posebno najveća su ulaganja  u berbu i za energente, gas i struju za sušenje lista duvana u sušarama. Snalazimo se jer imamo jako veliku finansijsku i stručnu podršku kompanije JTI, što mi što mi uzvraćamo kroz kvalitet žutog lista koji isporučujemo.

Proizvodnja „virdžinije“ iziskuje velika ulaganja u radnu snagu, agrotehniku, energente…

Za branje listova duvana treba poraniti u cik zore, a vredni berači za rose oberu i upakuju u ramove toliko lista koliko stane na jednu ili dve traktorske prikolice, da bi se popunile jedna ili dve sušare. Posle se do podneva nastavlja sa ispakivanjem i klasiranjem žutog lista. Tako je i u berbi duvana sorte „virdžinija“ u gazdinstvu Branislava Brankovića u Hrtkovcima, ali i na njivama drugih proizvođača u ovom selu, Kukujevcima, Golubincima, Vitojevcima, Kuzimin, Erdeviku i atarima još nekih sremskih mesta.

Branislav Branković duvan uzgaja na 20 hektara, podršku koju dobija od JTI uzvraća vrhunskim kvalitetom žutog lista

Proizvodnja duvana zahteva dosta vrednih ruku, a u nedostatku sezonske radne snage u Sremu se angažuju radnici iz Bujanovca i drugih mesta sa juga Srbije, pa i veći broj radnika iz inostranstva.

– Ustaje se rano, već u tri-pola četiri, kada zakukuriču prvi petlovi i na njivi smo do pola osam. Kako kome, nekome teško, ali većini nije, navikli smo. Za nas ovaj posao je dobar jer možemo da zaradimo. Zarada je dobra jer dnevnica je 4.000 dinara, što je sasvim dovoljno. Kod nas u Bujanovcu nema posla, pa zato dolazimo već godinama, ne samo u sezoni berbe duvana koja traje 90 do 95 dana, nego radimo i druge poslove.  Može se reći da trenutno duvan u Sremu bere „skoro pola Bujanovca“. U našoj ekipi je 12 berača, zadovoljni smo uslovima smeštaja i kako nas domaćini prihvataju, a mi se trudimo da opravdamo njihova očekivanja – kaže Elmi Osmani iz Bujanovca, koga smo u poslu zatekli na njivi Branislava Brankovića,

Pored branja lista, berači iz Bujanovca po povratku sa njive upakuju sirovi duvan u ssušare, gde se list suši šest dana, potom ispakuje i klasira, da bi se u otkupu na dalju obradu isporučivao u Sentu. Proizvođači „virdžinije“ koji poput Brankovića uzgajaju duvan na dvadesetak hektara imaju šest sušara, pa njima i angažovanim sezoncima jedan dan u nedelji ostaje za zasluženi predah. Branković objašnjava da berba potraje oko 80 radnih dana, što zavisi od vremenskih prilika i sezone, a iako je ovog leta bilo i vremenskih nepogoda većih poremećaja nema.

Berba traje oko 80 dana

– Navodnjavanje useva u supnim godinama je veoma bitno da bi se postizao veći prinos i ujednačen kvalitet lista. Ove godine bilo je dosta padavina u vreme rasađivanja pa se sadnja se razvukla na na tri do četiri nedelje, dok je kasnije naišao sušni period pa je zalivanje useva moralo biti intenzivno. Svaki dan zalivanja duvana nosi trošak od stotinu evra, ali nema uslova da se sve površine odjednom navodnjavaju – dodaje Branković.

Porodica Branković se proizvodnjom duvana bavi petnaestak godina, pri čemu je ranije ugovaranje bilo sa preduzećima iz Sremske Mitrovice  i Novog Sada, da bi se posledenjih godina ustalila sa kompanijom JTI. Do sada je ostvarivan prinos od oko 1.800 kilograma suvog žutog lista po hektaru, a domaćin iz Hrtkovaca očekuje da će ove sezone prinos biti izdašniji, a misli da će biti bolja i isplativost.

– List duvana ove sezone je dosta kvalitetniji i to će itekako uticati da računica bude povoljnija, a ponuđena je i veća otkupna cena – očekuje Branković.

Senćanska fanbrika kompanija JTI je otpup duvana tipa „virdžinija“ ovogodišnjeg roda otpočela krajem jula. Kompanija JTI je najveći proizvođač i jedina inostrana kompanija koja u Srbiji otkupljuje duvan, a rukovodilac proizvodnje duvana u kompaniji JTI menadžer agronomije Milan Bjelivuk ističe da je kvalitet žutog lista dosta bolji u odnosu na prethodne godine.

– Proizvodnji kvalitetnijeg duvana doprinele su agronomske prakse koje su farmeri primenili i pored vremenskih uslova koji su tokom maja i juna meseca bili nepovoljni, nastavili se u prvoj polovini jula sa visokim temperaturama i sušom, potom smo u drugoj polovini jula imali velike oluje koje su pogodile i njive pod duvanom. Pogođeno je oko 30 posto njiva pod duvanom i u toku je procena šteta od strane osiguravajućih kuća, Kvalitetom lista smo zadovoljni, jer je jedan od glavnih ciljeva u kompaniji, da zajedno sa našim proizvođačima dostignemo što je bolje mogući kvalitet i veće prinose., zarad održive proizvodnje i održivog prihoda za proizvođače – kaže Bjelivuk.

Branislav Branković i Milan Bjelivuk

Što se tiče troškova proizvodnje duvana, kompanija JTI je pre početka otkupa ovogodišnjeg roda odradila dubinsko praćenje svih troškova ulaganja, od neophodne opreme pa do radne snage koja ima udeo od 30 posto i troškova sušenja. Bjelivuk napominje da je JTI utvrdio takve otkupne cene kojima su proizvođači zadovoljni.

– Otkupne cene u odnosu na prošlu godinu su uvećane za 30 posto , pri čemu je fokus bio na cenama nižih klasa duvana da bi se stvorila ekonomska računica i proizvođači brali, sušili i predali u otkupu. Otkupna cena lista prve klase je neštzo viša od 600 dinara po kilogramu bez PDV-a. Prema proceni koju smo imali pre zadnjih kiša očekivani prosečni prinos je oko dve tone suvog lista po hektaru, međutim, ako se nastavi se povišenim temperaturama koje odgovaraju duvanu, očekujemo i veći prinos od 2,1 tone po hektaru, Mada imamo proizvođače koji ostvaruju rod i preko tri tone po hektaru. Cilj nam je da ujednačimo prinose kod proizvođača, da nema velikih odstupanja – naglašava Milan Bjelivuk.

Milorad Mitrović

Foto: M. Mitrović