banner-image

Regenerativna poljoprivreda šansa za konkurentnost proizvodnje hrane u Srbiji

Konstantni rast svetske populacije dovodi u rizik zadovoljavanje potreba za hranom, a naša zemlja može postati konkurentna u „prehrambenom lancu“ ako se na vreme okrene održivim praksama u gajenju sirovina i proizvodnji.

Neodrživa eksploatacija zemljišta tokom poslednjih decenija, sa intenzivnom obradom i obilnom primenom veštačkih đubriva i pesticida, dovela je do degradacije plodnih oranica i posledično neizvesnosti u snabdevanju hranom na globalnom nivou. Jedan od načina da se obezbedi dovoljno hrane za sadašnje i buduće generacije jesu rešenja zasnovana na obnovi zemljišta i biodiverziteta.

S obzirom na značajne agrarne potencijale naše zemlje i činjenicu da se na našim njivama već primenjuju principi regenerativne poljoprivrede, upravo Srbija ima jedinstvenu šansu da postane značajan globalni igrač u prehrambenoj industriji, a Emanuel Senekal, novi direktor operacija kompanije Nestlé za tržište Jugoistočne Evrope, smatra  da je ne bi trebalo propustiti:

-Došao sam ovde pre osam meseci i dobro sam upoznat sa neiskorišćenim potencijalom koji Srbija ima za proizvodnju hrane u velikim razmerama. Uz nastavak Nestlé puta ka regenerativnoj poljoprivredi, koji će nadam se prihvatiti i drugi uzgajivači prehrambenih sirovina, čvrsto sam uveren da Srbija može postati važan centar proizvodnje i distribucije hrane za celu Evropu, ističe Senekal, oslanjajući se na bogato iskustvo koje je stekao na tržištima širom sveta. Trenutno iz Nestlé kancelarije u Beogradu pokriva 11 tržišta Jugoistočne Evrope, od Slovenije do Ukrajine, vodeći računa da svi proizvodi najveće prehrambene kompanije na svetu budu uspešno plasirani ka njima uz poštovanje najviših standarda bezbednosti i kvaliteta.

Srbija je prva zemlja u regionu u kojoj je kompanija Nestlé  počela sa primenom regenerativnih agrarnih praksi. Već treću godinu zaredom domaći dobavljači povrća za Začin C, „Geneza“ i „Telek Paprika“ poštuju principe koji se baziraju na obrađivanje zemljišta na način koji čuva  njegovu prirodnu strukturu i podstiče prirodne procese za povećanje organske materije. U međuvremenu, program je proširen i na uzgajivače suncokreta i soje, još neke od ključnih sastojaka za prehrambene proizvode iz Nestlé portfolija.

Poštovanje održivih principa u obrađivanju zemljišta ne samo da ima dugoročni pozitivni efekat na njegovu plodnost, već posredno doprinosi borbi protiv klimatskih promena jer povećavaju kapacitet zemljišta za skladištenje ugljenika.

-Neodržive poljoprivredne prakse ne samo da nanose štetu životnoj sredini, već ugrožavaju resurse koji su nam potrebni da bismo proizveli dovoljno hrane za skoro 8 milijardi ljudi.  Pokazalo se da rešenja zasnovana na obnovi, kao što je regenerativna poljoprivreda, donose brojne koristi zajednicama i društvima širom sveta. Pored očuvanja plodnosti zemljišta zadržavanjem većeg procenta organske materije, regenerativnim agrarnim praksama se  utiče i na jačanje biodiverziteta i smanjenje erozije tla. U svemu ovome vidim veliku šansu za Srbiju kao zemlju ogromnih poljoprivrednih potencijala“, kaže Senekal.

Pored postojeće fabrike u Surčinu, za ambiciozne planove kompanije Nestlé u Srbiji ključna je i nova fabrika proizvoda na biljnoj bazi koja će uskoro biti otvorena.

-Imamo viziju da surčinsku fabriku transformišemo u evropsko izvozno čvorište. Sa strane logistike, Srbija nudi prednosti bez premca, a ima i kvalitetnu i posvećenu radnu snagu. Jaka logistička mreža može efikasno da podrži celo evropsko tržište, što Srbiju čini idealnom lokacijom za širenje Nestlé portfolija,“ uveren je novi direktor operacija Nestlé-a.

Nova fabrika u Surčinu pomoći će Srbiji da se pozicionira na evropskoj mapi proizvođača hrane biljnog porekla koja po ukusu i nutritivnoj vrednosti predstavlja adekvatnu zamenu za meso. To je rastući segment prehrambene industrije, tesno povezan sa očuvanjem planete, jer se u proizvodnji hrane na biljnoj bazi emituje manje gasova staklene bašte i troši manje resursa. U svetu postoji velika potražnja za ovom vrstom proizvoda, tako da je više od 90 odsto početne proizvodnje namenjeno izvozu u Nemačku, Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge razvijene zemlje Evrope i Bliskog istoka. To je i ujedno velika šansa za lokalne dobavljače, posebno za proizvođače soje, koji su takođe uključeni u program regenerativne poljoprivrede.