banner-image

Kina vodeća svetska sila po izvozu i zaradi od meda

Kina je 2022. izvezla rekordnu količinu meda za rekordnu sumu i po obe pozicije zauzela prvo mesto u svetu. Kina je 2020. i 2021. bila druga zemlja posle Novog Zelanda po vrednosti izvoza meda.

 Tabela 1: Dinamika izvoza kineskog meda

  2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Милиона амер. долара 249,2 235 254 260 277,6
Хиљада тона 133,5 120,8 132,5 145,9 156
Амер. долара по тони 1.866 1.945 1.917 1.782 1.780

Izvor: ITC

Kao što vidimo. prosečna izvozna cena u 2022. godini iznosila je 1,78 dolara za kilogram. To nije cena meda koju dobija pčelar, već ukupna izvozna cena sa svim troškovima isporuke do kupca bilo gde u svetu.

Med se izvozio u 53 zemlje sveta. Prvih pet najvećih kupaca bili su (u hiljadama tona): Velika Britanija – 34,3; Japan – 29,8; Belgija – 25; Poljska – 15,5; Španija – 7,1.

U SAD je izvezeno svega 14 tona kineskog meda, a u prethodne četiri godine izvozilo se 0–3 hiljade tona godišnje.

Obim uvoza meda u Kinu u 2022. godini smanjen je za 20% u odnosu na 2021. godinu i bio je najmanji u poslednjih pet godina. Cena uvoza meda je takođe značajno opala.

Tabela 2: Dinamika uvoza meda u Kinu

  2018. 2019. 2020. 2021. 2022.
Милиона амер. долара 70,1 84,8 89 105,2 71,4
Тона 3.824 4.919 4.222 4.765 3.736
Амер. долара по тони 18.339 17.249 21.060 22.082 19.106

Izvor: ITC

Kao što vidimo, prosečna uvozna cena meda u 2022. godini bila je 19,1 dolara po kilogramu. Postoji ogromna razlika u izvoznoj i uvoznoj ceni meda, jer Kina kupuje najkvalitetniji med za svoje sofisticirano tržište od više od 5 miliona milijardera, i to najviše med od manuke.

Kina će, po svemu sudeći, zadržati vodeću poziciju po vrednosti izvoza meda i u 2023. (čekaju se podaci) kao i 2022. godine. Najveći konkurent za mesto liderske pozicije je Novi Zeland, kao što je to bio slučaj 2020. i 2021. godine. To će postati jasno narednih meseci, kada će biti sumirani konačni rezultati izvoza meda dve zemlje.

Kina je i veliki uvoznik meda. Med je uvezen iz 22 zemlje sveta. Pet njenih najvećih dobavljača su (u tonama): Novi Zeland – 1.612; Rusija – 839; Tajland – 361; Australija – 223; Francuska – 151.

Kina je treći najveći kupac novozelandskog meda (14%), posle SAD (28%) i Velike Britanije (16%), a iza nje su Australija (14%) i Japan (9%). Vrednost meda manuke sa Novog Zelanda, uvezenog u Kinu, čini 80% ukupne uvozne vrednosti meda.

Izvor:SPOS