Prvo analiza zemljišta pa prihrana pšenice
Prihrana pšenice je veoma važna mera nege koja u proleće treba da se odradi na vreme, odnosno čim vremenski uslovi to dozvole. Međutim, sa prihranom ne treba ni žuriti rano u februaru, jer može doći do njegovog spiranja u dublje slojeve i to ne samo kada ima kiše ili je zemljište prekriveno snegom već i procesom difuzije gde se nitrati spiraju i ne samo da ih biljka ne može iskoristiti već se tako zagađuju podzemne vode i vodotokovi.
Da bi se upotrebila pravilna količina N – đubriva, da bi se dobili maksimalni prinosi uz minimalna ulaganja, prihrani pšenice treba da predhodi hemijska analiza zemljišta N- min metodom. Ovom metodom se utvrđuje tačna količina azota po slojevima zemljišta za datu parcelu te na osnovu nje dobijamo i tačne preporuke za količinu i vrstu N- đubriva. Znamo da je azot nosilac prinosa i da se u slučaju njegovog nedostatka pogotovo u fazi bokorenja i intezivnog porasta biljaka kada se i stvara potencijal za prinos, veoma negativno odražava na dalji rast i razvitak biljaka, a naravno i na prinos. Takođe i suvišak azota se negativno odražava na biljke, one su bujnije, produžavaju vegetaciju, sklone su poleganju i češće obolevaju.
Kada se utvrdi količina azota koja je potrebna za dati usev treba odabrati vrstu mineralnog đubriva. Ako su potrebne veće količine azota treba ih podeliti u dve doze. Prva doza oko 60% od preporučene doze azota polovinom ili krajem februara i ostatak početkom vlatanja, 20 –tak dana kasnije. Ukoliko su manje doze azota preporučene, može se uraditi samo jedna prihrana u februaru.
Što se tiče analiza zemljišta, N min metodom, koje su odrađene kod nas u hemijskoj laboratoriji protekle nedelje, najveće količine azota se nalaze na dubini od 30-60 cm, što je dobro za pšenicu, a procenat vlage u zemljištu je dobar ( 21%, 22%, 23% ). Kad nije poznata raspoloživost azota (nema rezultata N-min metode) onda treba primeniti količine, npr. za očekivani prinos pšenice je 6,5 t/ha zrna → 65 kg N/ha, a za očekivani prinos 8,8 t/ha → 88 k 1,25 = 110 kg N/ha).
Kada je u pitanju vrsta đubriva za prihranu obično preporučujemo AN, gde se azot nalazi 50% u nitratnom i 50% u amonijačnom obliku. Nitratni oblik azota biljka može odmah da usvoji dok se amonijačni vezuje za zemljišni komleks i spušta se u dublje slojeve tako da je pristupačan za biljku posle nitratnog.
KAN treba izbegavati kao prihranu na našim zemljištima jer dodatno podiže već dosta visoku PH vrednost zemljišta. UREA kao prihrana pšenice može da se koristi, ali ona ide što ranije u proleće jer da bi bio pristupačan za biljke, azot iz UREE mora da bude preveden u nitratni ili amonijačni oblik radom mikroorganizama, tako da za nju kažemo da ima „ produženo“ dejstvo. Takođe temperatura vazduha ne sme da bude iznad 8ᵒC zbog isparavanja amonijaka.
Pšenica je trenutno u dobroj kondiciji i nalazi se, po BBCH skali rasta i razvića od faze 1.1 ( Razvitak listova, nastavak razvoja listova četvrti, peti..) pa do faze 2.23 ( bokorenje, treće stablo vidljivo) u zavisnosti od rokova setve.
Dipl.ing. Biljana Dobranić
Izvor:PSS VRBAS