banner-image

Suzbijanje korova u organskoj proizvodnji

Suzbijanje korova u organskoj proizvodnji daleko je teže nego u konvencionalnoj. Međutim, cilj nije da se korovi potpuno eleminišu, već da se suzbiju u meri u kojoj ne ugrožavaju glavne biljne kulture. U nastavku možete pročitati o spoju efikasnih mera za suzbijanje korova, kako u povrtarskoj, tako i voćarskoj organskoj proizvodnji.

Osnovni princip organske poljoprivrede, formulisan u frazi „hrani zemljište da bi hranio biljke“ podrazumeva povećanje udela organske materije u zemljištu. U službi unapređenja ekološke ravnoteže i biodiverziteta, organska poljoprivreda je sistrem zasnovan na minimalnoj upotrebi materija koje ne vode poreklo sa farme. Proces prelaska sa konvencionalne na organsku poljoprivredu u velikoj meri i služi tome da se uz primarnu upotrebu stajnjaka, zelenog đubriva, komposta, zemljište obogati organskom materijom, odnosno humusom.

Iako čitava poljoprivredna proizvodnja trpi zbog problema sa korovima koji dramatično utiču na krajnji prinos, u organskoj proizvodnji je taj problem naročito izražen zbog načina na koji se korovi tretiraju. Pored toga,  seme korova ne mora da nikne već sledeće godine, već se to može desiti kroz dve-tri, pa čak i više desetina godina. I dok su sa jedne strane, sredstva za borbu protiv korova u organskoj proizvodnji ograničena, budući da ona isključuje upotrebu sintetičkih herbicida, sa druge strane, cilj ove proizvodnje i nije da se korovi eliminišu u potpunosti, već da se suzbiju u meri u kojoj biljka može da ih toleriše i da istovremeno njihova brojnost ne ugrozi ekonomsku računicu.

Nisu svi korovi štetni

Sistem organske poljoprivrede karakteriše stanovište da nisu svi korovi štetni, već da oni mogu biti izvor organske materije i koristiti se kao zeleno đubrivo ili materijal za malčiranje zemljišta. Iz tih razloga se oko parcela sa uzgajanim kulturama formiraju takozvani eko-koridori slobodno rastućih biljaka koje doprinose diverzifikaciji korisnih organizama, štite zemljište od erozije,  služe kao pčelinja paša. itd.

Iako u određenoj meri korisni, korovi se moraju suzbijati a poznavanje biologije ovih vrsta i praćenje korovske flore na parcelama, predstavljaju osnov za njihovo uspešno suzbijanje.

Efikasna borba protiv korova

Borba protiv korova u organskoj proizvodnji zasniva se na spoju agrotehničkih i mehaničkih mera uz angažovanje radne snage.

Poštovanje plodoreda, odnosno pravilne smene useva na parceli, spada u osnovnu agrotehničku meru za suzbijanje korova. Naime, uzgoj različitih useva za sobom povlači i različite načine obrade zemljišta što iz zemljišta odstranjuje određene vrste korova, nagomilavanje njigovog semena ili organa za vegetativno razmnožavanje.

Uz plodored, đubrenje je važna agrotehnička mera kojom se postiže povećanje konkurentnosti gajenih kultura u odnosu na korove, kroz njihov brži rast i razvoj i napredovanje u odnosu na konkurenta oličenog u korovskoj biljci.

Mehaničkim merama, u vidu međuredne obrade zemljišta odgovarajućim oruđem kao i dobro odrađenom predsetvenom pripremom utiče se na smanjivanje korova na obradivim površinama. Od oruđa u obzir dolaze prstaste motičice, grabulje, četke, mašinski dodaci za traktore a od organskih materija za suzbijanje korova koriste se slama, seno, piljevina od drveta, papir, razgradive folije kao prirodni malč kojim se otežava rast korova, reguliše vlažnost zemljišta i povećava udeo humusa u zemljištu.

Organsko povrtarstvo i suzbijanje korova

U povrtarskoj proizvodnji, korovi se uništavaju i ručno, ali i okopavanjem i košenjem. Cilj je da se korov suzbije pre nego što formira seme i rasadi se a na raspolaganju su i metode gajenja međuuseva kao i svojevrsnog uzgoja korova navodnjavanjem kako bi se isprovociralo nicanje i rast a potom i suzbijanje korova obradom zemlje pred setvu gajene kulture koja na ovaj način postaje konkurentnija u rastu i razvoju u odnosu na korov. Metodom gajenja međuuseva, pored smanjenja mesta za nicanje korova, dobija se i bolja iskorišćenost obradive površine, veći prinos a utiče se i na smanjenje nekih biljnih bolesti i štetočina.

Sendvič sistem u organskom voćarstvu

U voćarstvu, primenjuje se takozvani „sendvič sistem“, kao vid iskorišćenja korova, tako što se obrađuje uzak pojas uz red voćki a međuredni prostor prepušta korovu ili se seju biljke koje služe kao zeleno đubrivo. Košenjem ovakve biljne mase koja ostaje u voćnjaku, zemljište se obogaćuje organskom materijom.

Solarizacija za povrće i jagodasto voće

Kao tehnika uništavanja semenskih korova, u proizvodnji povrća i jagodastog voća na organski način, primenjuje se solarizacija. U osnovi, solarizacija predstavlja prekrivanje vlažnog zemljišta polietilenskom folijom uz pomoć koje, tokom leta dolazi do stvaranja visokih temperatura kojima se uništava seme korova a nakom skidanja folije primenjuje se plitka obrada zemljišta. Usled povećanja temperature i isparavanja, solarizacijom se ponekad menjaju i sama svojtva zemljišta, kako fizička tako i hemijska i biološka a ujedno se utiče i na dostupnost nekih mineralnih hraniva za buduće useve.

Bioherbicidi

Budući da je u organskoj proizvodnji ograničen broj čak i bioloških sredstava za suzbijanje korova, bioherbicidi čija je upotreba dozvoljena, zasnivaju se na upotrebi hemijskih jedinjenja koje stvaraju biljke, životinje i mikroorganizmi. Preparati za suzbijanje korova prave se na bazi kukuruzovog glutena, jabukovog sirćeta, ulja karanfilića, cimeta, limuna a zasebno i primena slane vode samo za uništavanje jednogodišnjih korova.

Pored preparata, korove uspešno mogu uništavati i određeni biljojedi, ali i predatori.

Fitopatogeni mikroorganizmi

Organska poljoprivreda, kao sredstvo u borbi protiv korova poznaje još i upotrebu fitopatogenih mikrorganizama čija je primena dozvoljena.  Apliciranje se vrši bilo infekcijom korova ili tretiranjem biljaka patogenom korova.

U kombinaciji svih navedenih mera, uz poštovanje pravila da se bioherbicidi primenjuju kao krajnje sredstvo kada su sva druga blaža sredstva prethodno iscrpljena, može se značajno uticati na suzbijanje korova i gajenim biljkama omogućiti nesmetan rast i razvoj.

 

Gordana Cvetković, mast.inž. za žaštitu bilja
Izvor: PSSS